Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u službenom je posjetu Azerbajdžanu, u kojem je tom prigodom održan i poslovni forum na kojem je riječi bilo i o energetici. Dvoje predsjednika složilo se kako se dosad ekonomska suradnja između Hrvatske i Azerbajdžana temeljila uglavnom samo na izvozu nafte iz Azerbajdžana u Hrvatsku i prodaji hrvatskih brodova. Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev je govoreći o energetskoj politici prije svega spomenuo Južni plinski koridor koji je kao “projekt energetske sigurnosti i diverzifikacije situacija u kojoj svi dobivaju. Mi trebamo europsko tržište za naš plin a europski kupci trebaju dodatni plin”. Grabar Kitarović je istaknula kako je Hrvatska odlučna nastaviti surađivati i stavljati fokus na energetski sektor, osiguravajući energetsku neovisnost ne samo za Hrvatsku nego i za susjede, u kontekstu i Južnog plinskog koridora i Inicijative triju mora (Jadran-Baltik-Crno more). Ukupne rezerve prirodnog plina Azerbajdžana su 2,5 milijardi m3 i za njihovu distribuciju Azerbajdžan već ima višestruki sustav plinovoda u raznim smjerovima, a Južni plinski koridor je u izgradnji. Južni plinski koridor čini mreža plinovoda vrijedna više od 45 milijardi USD koja bi trebala voditi plin od kaspijskog polja Shah Deniz 2 preko Azerbajdžana, Gruzije, Turske, Grčke, Albanije do Italije. Na dio tog plinovoda koji se naziva Transjadranski plinovod (TAP), a ide od Grčke preko Albanije do Italije, priključila bi se i Hrvatska Jadransko-jonskim plinovodom (IAP) te bi tako mogla postati distributer kaspijskog plina za europsko tržište, za čiju izgradnju je ove godine u Dubrovniku potpisan međudržavni memorandum o suradnji.