Talijani najavljuju izgradnju novog LNG terminala, doduše višestruko manjeg kapaciteta od onog čija je izgradnja bila planirana u Žavljama, ali ponovno na svega dva kilometara od slovensko-talijanske granice. Novi plinski terminal, kojeg u Trstu već nazivaju »mini« terminalom, zbog usporedbe s njegovim nesuđenim starijim bratom – koji zapravo predstavlja ostvarenje prošlogodišnju najavu da će odmah nakon odustajanja od LNG terminala u Žavljama tražiti novu lokaciju u tom području – trebao bi niknuti u blizini Devina kod Trsta, u neposrednoj blizini ušća rijeke Timave, piše Novi list. Nacrte za izgradnju novog plinskog terminala tamošnjim lokalnim vlastima već je predstavila talijanska kompanija Smart Gas, iza koje stoji finski kapital, odnosno koncern Wärtsilä, koja planira sve dozvole za izgradnju prikupiti do 2016. godine. Izgradnja bi trajala dvije godine i novi plinski terminal bi bio u pogonu 2018. godine. Nakon neuspjeha s prvim LNG terminalom kod Trsta kojeg je trebala izgraditi španjolska tvrtka Gas Natural – a koji je izazvao snažno protivljenje ne samo susjeda, nego i organizacija za zaštitu okoliša i lokalnog stanovništva – novi je projekt zamišljen tako da bude prijazniji okolišu i prihvatljiviji stanovništvu. Dok je »stari« LNG terminal trebao koštati 500 milijuna eura, novi će biti pet puta jeftiniji. Terminal će se sastojati od dva plinska rezervoara visine 30 metara, kapaciteta 170 tisuća kubičnih metara plina, što je višestruko manje od kapaciteta planiranog terminala u Žavljama. I plinovod kojim će povezati novi terminal na plinsku mrežu imat će višestruko uže cijevi od starih planova. Terminal bi hladila morska voda, koja bi bila vraćana u more s temperaturom od četiri stupnja Celzija. 
Kako navodi Novi list, ni uplovljavanje velikih prekooceanskih tankera ne bi trebao poremetiti funkcioniranje obližnjeg pristaništa. Planira se izgradnja lukobrana i novog mola za prihvat tankera, kojih bi godišnje bilo od 16 do 33 – dakle puno manje nego što je prvotno bilo planirano. Jedino će zbog plitkog mora u tom dijelu Tršćanskog zaljeva morati povećati dubinu sa sadašnjih 11 i pol na 13 i pol metara, zbog čega će morati iskopati 300 tisuća kubika blata i mulja. Iako investitori naglašavaju pozitivne strane novog terminala, pritom posebno uvjeravajući da on neće predstavljati prijetnju okolišu, kao i njegovu važnost za gospodarstvo i potrošače, lokalni ekološki aktivisti, koji su pokopali jedan sličan projekt, već su na nogama. 
Kritičari upozoravaju da će i novi terminal, bez obzira na to što je manji od prvotnog prijedloga, škoditi okolišu, turizmu i ribarstvu, koji su glavne gospodarske djelatnosti u tom dijelu Italije. Upozoravaju i da će novi tankeri dodatno opterećivati ionako preopterećen promet u tom dijelu Jadrana, jer su u blizini dvije velike luke, tršćanska i koparska. Investitori su u Rimu već predali zahtjev za lokacijsku dozvolu i izradu studije utjecaja na okoliš. Italija još nije obavijestila susjedne zemlje o gradnji terminala, na što je obvezana međunarodnom konvencijom (ESPO) u slučaju da projekt utječe na okoliš susjednih zemalja. Italija se prije godinu dana pismeno obvezala da će svoje energetske planove ubuduće usklađivati sa Slovenijom i Hrvatskom, koje također imaju svoje planove o izgradnji LNG terminala, ne želeći više ignorirati pitanje prekograničnog utjecaja tih objekata, piše Novi list.