Talijanski plan da postane europski LNG hub završio je u pepelu. Tamošnji LNG terminali ne koriste se kako je bilo predviđeno pa država sada radi na nacionalnoj strategiji za LNG koja će se fokusirati na malu LNG industriju u zemlji. Operatori dva od tri talijanska LNG terminala Pangaglia i Offshore LNG Toscana pak provode svoje studije. Italija se naime namjerava fokusirati na veću upotrebu ukapljenog prirodnog plina u prijevozu, što je postalo sve češće u sjevernoj Europi, dok južne zemlje LNG nisu imale u fokus za tu namjenu. Mediteran je zapeo u dilemi "kokoš ili jaje" u smislu da tvrtke žele vidjeti potrebu za energentom da bi investirale u infrastrukturu, dok s druge strane tvrtke koje se bave prijevozom brodovima i kamionima trebaju infrastrukturu kako bi se odlučile prebaciti s tradicionalnih goriva na plin.
Snam, operator terminala Panigaglia, počeo je nuditi usluge tankiranja, odnosno podjele većeg tereta u manje koji bi mogli biti slani brodom ili kamionima u Europu, što je posljednji napor za osnaživanjem posrnulog businessa. Broj LNG carriera koji pristaju na terminal 2013. pao je na jedan, tri broda u 2014. s ranijih 31 carriera 2012., odnosno sa 102 pristajanja 2006. godine. OLT terminal, star dvije godine došao je do sličnog zaključka kao Snam nakon provedbe studije izvodljivosti koja je otkrila da je prodaja plina na malo poticaj za novi posao koji ne zahtijeva velike investicije. Talijanski Eni pokušava dodati slične usluge u svojoj rafineriji Gela na Siciliji. Veliki korisnik LNG-a može biti brodarska industrija. Lučke vlasti u La Speziji imaju blagoslov Europske komisije vrijedan 2,6 milijardi eura za razvoj mreže LNG postaja za punjenje diljem istočnog Mediterana s partnerima iz Italije, Cipra, Grčke, Katara, Velike Britanije i Francuske. Kreirajući tržište pomorskog goriva postići će se dva cilja - oživljavanje brodarske industrije i smanjivanje zagađenja.
Strategija Europske komisije za čista goriva cilja stvaranju LNG postaja za punjenje cisterni svakih 400 km diljem Trans-europske cestovne mreže do 2025 na kojoj leže i Zagreb i Rijeka. Za usporedbu, 2013. bilo je tek 38 takvih postaja u EU. Također, cilj je gradnja takvih postaja i u 139 luka diljem mreže. Promjene kojima teži Italija bit će teške, jer su orijentirane uglavnom na brodarsku industriju, koja bi trebala biti pritisnuta snažnom ekološkom regulativom koja je već na snazi u Sjevernom moru, na Baltiku i u Britanskom kanalu. Za sada postoje samo preliminarne diskusije između pojedinih zemalja o mogućnosti nametanja strogih regulativa za limitiranje emisija sumpora na Mediteranu, piše Politico.