Veliko povećanje američke proizvodnje plina iz škriljaca ima dalekosežnije posljedice nego što se u prvi mah moglo pretpostaviti. Većim korištenjem domaćeg plina, SAD je smanjio potrebu za domaćim ugljenom koji sada izvozi u Europsku uniju. Ironijom sudbine se pokazalo to što EU ima energetsku politiku koja promiče obnovljive izvore i smanjivanje emisija, dok SAD nije ratificirao Protokol iz Kyota te dopušta naftnoj i plinskoj industriji veće slobode u iskorištavanju prirodnih resursa, poput primjene kontroverzne tehnologije hidrauličkog frakturiranja. Naime, analitičari su procijenili da će, nakon pada emisija stakleničkih plinova za 1,8% u 2011. godini, u 2012. zbog povećanog uvoza američkog ugljena biti zabilježen rast emisija plinova za 2,2%. S druge strane, zbog smanjenog korištenja ugljena, emisije plinova u SAD-u će se smanjiti za 2,4%. Promatrajući apsolutne veličine, SAD i dalje ostaje veći onečišćivač od EU-a i ostaju na drugom mjestu, iza Kine koja ima najviše emisije stakleničkih plinova na svijetu, javlja novinska agencija Reuters.