Japanska tvrtka za transport plina JPDO, jedan od partnera u projektu ruske plinske tvrtke Gazprom u razvoju plinskog projekta Sahalin, opet je zatražila od ruske strane da se krene u izgradnju plinovoda koji bi povezao jug ruskog otoka Sahalin i japanski otok Hokkaido. Prema JPDO-u, polaganje plinovoda morem tehnički je izvedivo i ekonomski isplativo. Plinovod bi stajao 7 - 9 mlrd.  dolara, bio bi dug 1500 km i prevozio bi 20 mlrd. m3 godišnje. Gazprom još nije dao službeni odgovor na prijedlog, ali je već ranije tvrdio da gradnja plinovoda po dnu tjesnaca Soya nije ekonomski isplativa te da su terminali za ukapljeni prirodni plin bolje rješenje, budući da već isporučuje LNG u Japan.
Istodobno se u novoj studiji investicijske banke Renaissance Capital tvrdi da će rusko plinsko tržište doživjeti velike promjene već za 6 - 12 mjeseci. Tako ruski proizvođači plina očekuju jačanje veza s azijskim tržištima, dok će novi propisi uskoro donijeti velike promjene i na domaćem tržištu, poboljšavajući učinkovitost i atraktivnost plinskog sektora za strane ulagače. Trenutačno je ključno pitanje promjena sustava poreza vezana za područja proizvodnje i europska istraga protiv monopolnog ponašanja Gazproma, što bi moglo utjecati na politiku određivanja i visine cijena ruskog plina. U idućih nekoliko godina na izgled ruskog plinskog sektora snažno će utjecati strateški zaokret Gazproma prema većoj ulozi LNG-a, uz donekle smanjivanje značaja plinovoda u budućnosti. Tako bi se moglo dogoditi da ne dođe do izgradnje velikog plinovoda od Rusije do Kine, već da se Gazprom posveti razvoju upravo projekta LNG-a na Sahalinu i najavljenoj izgradnji terminala za LNG u Vladivostoku, javlja ruski portal 'Voice of Russia'.
Vezano uz to, Kina je uvezla 12 mil. t LNG-a u 2011. godini, a očekuje se da će 2012. uvesti 16 mil. t, dok do 2020. planira izgraditi 20 terminala za uvoz LNG-a (danas ima 5) te bi njezin uvoz LNG-a mogao dostići razinu japanskog. Međutim, postoje brojne nepoznanice u pogledu količine buduće potrošnje LNG-a u Kini jer nije poznato do koje će se razine Kina i dalje oslanjati na ugljen, do koje će razine povećati proizvodnju energije iz nuklearnih elektrana, koliko će prirodnog plina moći uvesti plinovodima iz Rusije i ostalih zemalja, te na kraju, koliko će brzo razviti svoju proizvodnju plina iz škriljaca.  O svemu tome ovisit će i koliko će uvoziti LNG-a, javlja ruski portal 'Oil and Gas Eurasia' .

(I.T.)