HERA je obavijestila o početku javne rasprave vezano uz prijedlog Desetogodišnjeg plana razvoja plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske 2015. - 2024. Javna rasprava traje do 17. travnja 2015. U dokumentu se ističe da je plinski transportni sustav dosegnuo visoku razinu izgrađenosti i razvijenosti, s 2.662 km plinovoda i 157 mjerno-redukcijskih stanica te teritorijalnom pokrivenošću od 95%. Razmatranje očekivanih potreba za transportom prirodnog plina u vremenskom okviru ovog plana 2015. – 2024. temeljeno je na projekciji transporta za potrebe domaće potrošnje, projekciji transporta za potrebe skladištenja, projekciji transporta za potrebe susjednih zemalja, koje su prvenstveno vezane uz prirodni plin dobavljen s budućeg LNG terminala na otoku Krku, i Jonsko – jadranskim plinovodom (IAP). 
"Očekuje se da će se transportirane količine od početka do kraja razmatranog razdoblja 2015. – 2024. gotovo utrostručiti (od početnih 27,57 TWh do 88,96 TWh). Jedini ispravan pristup jest opcijski pristup, bez obzira radi li se o opskrbi domaćeg tržišta, koja mora biti konkurentna i pouzdana, ili transportu za susjedne zemlje, koji zahtijeva maksimalnu tržišnu prilagodljivost, osobito kada je on najvećim dijelom vezan na velike dobavne projekte kao što su LNG i IAP", zaključuje se u dokumentu koji je napravio Plinacro. Od ukupne potrošnje od 29,31 TWh u 2008. godini, potrošnja je, kroz pojedine godine padova i oporavaka, u 2013. godini dosegnula samo 25,91 TWh, što znači da je prosječni godišnji pad u tom petogodišnjem razdoblju bio 2,5%, a bio je očekivan rast od 5%, odnosno čak 6% u opciji intenzivne gradnje plinskih elektrana. 

U prethodnom razdoblju vidljiv je pad potrošnje distribucijskih potrošača po prosječnoj godišnjoj stopi od 3% u odnosu na očekivani rast od 3% te pad potrošnje izravnih industrijskih potrošača po prosječnoj godišnjoj stopi od 4% u odnosu na očekivani rast od 1%. Potrošnja za potrošače energetskih transformacija je stagnirala u odnosu na očekivani rast po prosječnoj godišnjoj stopi od 3%, odnosno čak 8% u opciji intenzivne gradnje plinskih elektrana. Potrošnja Petrokemije d.d., Kutina je također stagnirala. Plinacro je anketirajući potrošače došao do podataka da se očekuje nastavak pada potrošnje plina sve do 2018., nakon čega se do 2024. očekuje rast potrošne od prosječno 3,5% i to porastom potrošnje proizvodnje električne energije iz plina u TE-TO Osijek i EL-TO Zagreb. Već 2015. godine za potrebe tržišta trebalo bi uvesti minimalno 11,56 TWh plina, a 2024. godine čak 26,15 TWh. "U uvjetima otvorenog tržišta potrebe za uvozom mogu biti i veće jer će proizvođač domaći prirodni plin usmjeravati prema njemu najpovoljnijim tržištima. Sve to upućuje na nužnost uključivanja Republike Hrvatske u europske tokove tržišta prirodnog plina, što joj njezin povoljan geostrateški položaj omogućava. Plinski transportni sustav Republike Hrvatske oblikovan je i građen s ciljem da se omogući uklapanje u sve nove strateške dobavne projekte, ali u žarište interesa izbili su LNG terminal na otoku Krku, kao najveći potencijal za razvoj cjelokupnog poslovanja s plinom, i Jonsko – jadranski plinovod (IAP). Slijedom činjenice da je plinski transportni sustav Republike Hrvatske dosegnuo značajnu razinu razvijenosti, može se reći da će njegov daljnji razvoj biti najvećim dijelom određen opsegom i dinamikom provedbe tih projekata", stoji u dokumentu. Od konkretnih projekata spominju se spojni plinovodi vezani za LNG terminal na Krku. Kapacitet tog LNG terminala bi trebao biti 4-6 mlrd m3 (38- 57 TWh)/godišnje, a početak njegovog rada se planira u 2019. godini. Zanimljivo, Plinacrove projekcije govore da bi kapacitet transporta od 4 milijarde m3 plina trebao biti dosegnut tek 2023. godine. Transport plina iz IAP-a započeo bi tek 2021. godine s vrlo sramežljivih 4,78 TWh.