Srpski premijer Ivica Dačić kaže da je saradnja sa Rusijom u području energetike osjetljivo političko, a ne samo gospodarsko pitanje. Odgovarajući na pitanje novinara B92, Dačić je rekao kako je nemoguće da je Vlada odobravala ulaganja u projekt Južni tok a da nije imala dokumente koji bi pokazali na šta se taj novac zapravo troši. Kako je Insajder objavio u prvoj epizodi serijala "Energetski (ne)sporazum", tamošnja Vlada zapravo nema kontrolu na šta se troše sredstva odobrena zbog Južnog toka. U poslednjih godinu dana, Vlada je iz proračuna odobrila 105 milijuna eura garancija Srbijagasu za kredite zbog realizacije projekta Južni tok. Ministarstvo energetike je od Srbijagasa tražilo informacije za šta je točno ovaj novac namijenjen ali ove podatke nisu dobili. Premijer i lider SPS-a, stranke čiji je član Dušan Bajatović ujedno direktor Srbijagasa, kaže da su ulaganja u Južni tok osjetljivo političko pitanje. "O tome smo više puta razgovarali. Znate što, svaki drugi naš korak bi bio izraz nepovjerenja prema Rusiji i u tom smislu je to veoma osjetljivo političko pitanje, a ne samo gospodarsko. Naravno, to ne znači da treba omogućiti krađe. I ja sam suglasan da treba što više smanjiti prostor za bilo kakve manipulacije", rekao je Dačić.
Projekt stoljeća, kako političari građanima predstavljaju izgradnju plinovoda Južni tok, vodit će se praktično iz tvrtke registrirane u Švajcarskoj u kojoj ruski Gazprom ima 51% vlasništva a Srbijagas 49%. I prošla i aktualna vlada već su odobravale ulaganja u tu tvrtku, iako prema istraživanju Insajdera, nisu mogle kontrolirati trošenje tih sredstava, jer je glavna tvrtka za Južni tok registrirana van pravnog sustava Srbije. Na novinarsko pitanje zašto je država dozvolila i zašto se i dalje tolerira činjenica da je tvrtka za izgradnju Južnog toka osnovana u Švicarskoj premijer Dačić odvraća da je dogovor s Rusima postigla vlada Koštunice i Tadića. "Prethodna vlada u kojoj smo bili nije mogla napraviti ništa osim da nastavi provoditi potpisano, a naročito ova vlada sada. Prema tome, da li je to napravljeno u skladu sa najvišim gospodarskim interesima ili ne, to je sada drugo pitanje. Ovu temu smo takođe pokretali više puta sa željom da sve bude čisto, transparentno, osim onoga što ruska strana ne želi da bude objavljeno. S tog aspekta i postoji ta ideja da ta tvrtka bude prebačena ovdje s obzirom da počinje izgradnja Južnog toka. Izgradnja Južnog toka u Srbiji još nije ni počela, a početak radova najavljen je do kraja ove godine. U sporazumu koji su Srbija i Rusija potpisale još 2008. godine planirano je da plinovod bude završen do kraja 2015., ali se u dopisu Gazproma Insajderu navodi da je taj rok pomaknut pa je novi rok 2017. godina. Nikakve sankcije za ovo probijanje roka nisu predviđene nijednim dokumentom.