Čelnici Europske unije i Turske namjeravaju izraditi plan za siguran transport prirodnog plina, objavljeno je nakon sastanka europskog povjerenika za energetiku Günthera OETTINGERA i europskog povjerenika za proširenje Štefana FÜLEA s državnim vrhom Turske. Razgovarao se o važnosti otvorenih energetskih odnosa Turske i Europe, a obje su se strane složile da bi veća suradnja po pitanu infrastrukture i osiguranja transporta plina bila korisna. Zajednička radna skupina počet će odmah rad na izradi plana koji će biti završen do svibnja 2012. godine i u njemu će se navesti sve aktivnosti i područja za povećanje suradnje. Inače, Turska se pokušava pozicionirati kao glavno energetsko čvorište na putu nafte i plina iz Kaspijske regije prema Europi te je navela kako bi azebajdžanski plin u roku pet godina mogao preko Turske stizati za Europu, javlja novinska agencija UPI. Istodobno je tehnički problem koji je uzrokovao skoro potpuni prekid isporuka plina iz Azerbajdžana u Tursku otklonjen pa su obnovljene isporuke plina koje će postupno biti vraćene na uobičajenu razinu. Smanjenje isporuka plina iz Azerbajdžana s uobičajenih 40 mil. m3/d na samo 6 mil. m3/d uzrokovalo je poteškoće i u Grčkoj jer je Turska zbog manjka plina prekinula izvoz u Grčku. U skladu s time, Turska u buduće želi više koristiti potencijal velikih domaćih rezervi ugljena za proizvodnju energije čime će pokušati smanjiti ovisnost o uvoznom plinu. Na kraju 2011. Turska je iz ugljena proizvodila 15,4% električne energije. Najviše je energije (32,2%) proizvedeno u hidroelektranama, koje slijedi prirodni plin s 30,2%. Iz vjetra je proizvedeno 3,2%, a od naftnih tekućih goriva još 2,9% električne energije. Stoga je vlada pripremila mjere kojima će se u buduće poticati proizvođači struje iz ugljena i ograničavati plinski projekti. To bi trebalo doprinijeti da se do 2023. godine smanji uvoz prirodnog plina za 20%. Kao mogući problem takvoj strategiji moglo bi se pokazati da znatan dio privatnih investitora u elektrane planira koristiti ugljen iz uvoza. Trenutačno udio uvoznog ugljena iznosi 7,9%, a kako još 21 projekt elektrana na ugljen čeka odobrenje, taj bi se udjel mogao povećati. Turski stručnjaci predlažu veće investicije u domaću proizvodnju lignita te navode da se uz tehnologiju sušenja lignita prije upotrebe emisije ugljičnog dioksida mogu smanjiti i do 90%, što bi bila dodatna preporuka za njegovo veće korištenje, javlja turski dnevnik 'Today's Zaman'.