S početkom iduće godine u radu bi se trebao naći i LNG terminal na Krku čiji su kapaciteti solidno zakupljeni. Na gradilištu LNG terminala na Krku sve aktivnosti se odvijaju prema usvojenim planovima, potvrdio je Novom listu Hrvoje Krhen, direktor LNG Hrvatska, kazavši kako su svi grubi građevinski i strojarsko-montažni radovi uspješno završeni. 

"Završena je izgradnja pristana, koji se sastoji od 164 pilota, prosječne dubine od 21 metar, kao i armiranobetonskih naglavnica. Također na pristanu su montirane istakačke ruke i gangway, odnosno skala za pristup brodu. U tijeku su pripremni radovi za montažu brzootpuštajućih kuka za privez na utvrdicama pristana", kaže Krhen. 

Radovi traju

Završena je izgradnja spojnog plinovoda duljine 4,2 km, vodovoda, te spremnika protupožarne vode volumena 1.600 prostornih metara. U tijeku su obrtnički i elektromontažni radovi na upravljačkoj zgradi, opremanje objekata sa strojarskom i elektroenergetskom opremom te radovi na produbljivanju morskog dna. 

Na samom FSRU brodu uspješno su instalirane regasifikacijska jedinica, jedinica za proizvodnju električne energije. Brod se trenutačno nalazi na suhom vezu te je u tijeku bojenje trupa, palube i svih ostalih elemenata broda prema zahtjevima klasifikacijske kuće. "Po završetku radova na suhom vezu i kontrole neovisne klasifikacijske kuće, brod će iz brodogradilišta u Kini izaći kao FSRU brod te se uputiti prema lokaciji LNG terminala, sukladno predviđenim rokovima", rekao je Krhen. 

Odličan zakup kapaciteta 

Najveći dio kapaciteta LNG terminala zakupili su MFGK Croatia, PowrGlobe Qatar te MET Croatia Energy Trade, uz već otprije poznati zakup HEP-a i Ine od oko pola milijarde kubičnih metara kapaciteta. MFGK Croatia je za prvu godinu zakupio 0,7 milijardi kubičnih metara kapaciteta, a za idućih šest plinskih godina po nešto preko milijardu kubika, MET Croatia Energy Trade je za prvu plinsku godinu 2020./2021. zakupio 0,22 milijarde kubika, a za iduće dvije plinske godine po 0,54 milijarde kubika, a PowerGlobe Qatar je za idućih pet plinskih godina (od 2020./2021. do 2024./2025.) zakupio po 0,468 milijardi prostornih metara, dok je u plinskim godinama od 2025./2026. do 2029./2030. zakupio po 0,624 milijarde kubika, a potom u idućih pet godina (od 2030./2031. do 2034./2035.) po 0,936 milijardi kubičnih metara. 

Popunjenost LNG terminala u prvoj godini je ukupno 1,878 milijardi kubika, a u iduće dvije plinske godine (2021./2022. i 2022./2023.) je zakupljeno ukupno 2,54 milijarde kubika, čime u te tri godine nema više slobodnih kapaciteta za zakup. Po podacima tvrtke LNG Hrvatska, za plinske godine od 2023./2024. do 2026./2027. za sada je zakupljeno po nešto više od dvije milijarde kubika, a potom u plinskim godinama od 2027./2028. do 2029./2030. po nešto više od 1,1 milijardu kubika. 

Granica isplativosti 

Zakup od 1,1 milijarde kubičnih metara ujedno je, prema izračunima LNG Hrvatske, prag isplativosti rada terminala, što znači da, prema sadašnjem zakupu, do 2030. godine ne bi trebalo biti potrebe za naplatom takozvane SOS naknade, odnosno naknade za sigurnost opskrbe, predviđene Zakonom o terminalu za ukapljeni prirodni plin (Lex LNG), koju bi, u slučaju manjeg zakupa od te količine plaćali svi potrošači plina u Hrvatskoj.