EU je sufinancirala ili se obvezala sufinancirati projekte infrastrukture za uvoz LNG-a u vrijednosti više od 638 milijuna eura, među kojima je i LNG-terminal na Krku, a osobito bitnim se čine i novi uvozni kapaciteti u Poljskoj i Grčkoj. Osim postojećih 150 milijardi kubičnih metara slobodnog kapaciteta u EU, EU podupire 14 projekata terminala koji će povećati kapacitete za još 15 milijardi m3 do 2021. godine, a koji bi se mogli koristiti za uvoz ukapljenog prirodnog plina iz SAD, ako su tržišni uvjeti budu u redu i cijene konkurentne. Trenutno su u izgradnji dva terminala u Španjolskoj i jedan u Grčkoj, a šest ih je na PCI listi projekata od zajedničkog interesa, među njima i krčki LNG-rpojekt.
Od prve isporuke u travnju 2016. Europa je iz SAD-a uvezla 2,8 milijarde m3 ukapljenog plina, što je lani činilo 10% izvoza ukapljenog plina iz SAD-a. Američki predsjednik Trump i europski čelnik Canete krajem srpnja dogovorili su povećanje izvoza. Trenutačno, američko zakonodavstvo i dalje zahtijeva prethodno odobrenje regulatora za izvoz LNG-a u Europu. Ova ograničenja trebaju biti riješena, na čemu će raditi posebna radna skupina EK i SAD-a. Globalno tržište ukapljenog prirodnog plina postaje sve fluidnije i konkurentnije. Od 2017. do 2023. godine očekuje se rast svjetske trgovine ukapljenim plinom za više od 100 milijardi kubičnih metara, s 391 na 505 milijarde m3 . Međunarodna energetska agencija očekuje da će uvoz ukapljenog prirodnog plina u Europu porasti za skoro 20% do 2040. godine u usporedbi s razinama iz 2016. godine.