Državna komisija za gospodarsku infrastrukturu u Litvi dala je odobrenje državi za kupnju FSRU LNG terminala Independence koji je do 2024. pod najmom od norveškog Hoegha koji rukovodi terminalom koji uvozi plin od norveškog Statoila. Procjenjuje se da će se kupnjom terminala troškovi održavanja smanjiti za 23 milijuna eura u odnosu na 2019., sa 66 na 43 milijuna eura godišnje. Cijena po kojoj bi država kupila terminal kapaciteta 4 milijarde m3 plina nije navedena. Nabavom terminala 2014. Litva je uspjela za 23% smanjiti kupovnu cijenu ruskog plina, što je pomoglo pokriti troškove gradnje pristana i transportnih plinovoda. 2017. preko terminala je isporučeno 1,23 milijarde m3 plina. Od sredine 2017. ustanovljene su i platforme za trgovanje u Litvi i Estoniji u cilju stvaranja burze plina GET Baltic a zajedničko baltičko plinsko tržište trebalo bi s radom početi od 2020. s ciljem uspostave zajedničkog tržišta bez prekograničnih transportnih tarifa i lakšom alokacijom transportnih kapaciteta. To bi trebalo smanjiti razliku u cijeni plina između svih baltičkih zemalja. 
Također, država je nedavno dala zeleno svjetlo prijedlogu da se velike energetske tvrtke koje troše više od 50 GWh godišnje oslobode trenutne obaveze kupovine plina preko uvoznika Litgasa koji kupuje LNG s Klaipedos LNG terminala po reguliranoj cijeni. U Litvi je trenutno osam reguliranih proizvođača u obvezi kupnje LNG-a, a kupuju 90% plina u zemlji. Minimalna godipnja količina LNG-a koji su dužne uvoziti putem LNG terminala iznosi 3,8 TWh (325 mil, m3). Drugim riječima, s obzirom da su uloge podijeljene a cijene regulirane ni norveški plin niti opskrbljivači energijom zapravo time ne participiraju na tržištu. Ako državno tijelo za legislativu Seimas prihvati prijedlog, regulirani proizvođači toplinske i električne energije  morat će kupiti najmanje 50% potreba na Gas Electronic Trade (GET) Baltic platformi, no nemaju obavezu dobave polovine svojih potreba od Litgasa. Time se otvara tržište plina u toj zemlji. Novi model funkcioniranja LNG terminala potaknuo bi povećanje trgovine razmjenom prirodnog plina i olakšao ulazak novih dobavljača na tržište. Očekuje se da će s povećanjem konkurencije dobavljača na burzi, cijene prirodnog plina za krajnje korisnike smanjivati. Dobavljač će i dalje će biti dužan osigurati neophodan rad LNG terminala uvozom količine LNG-a preko terminala. Bez namjenske opskrbe, LNG terminal bi radio povremeno zbog specifičnosti tržišta regije jer treba imati na umu da je tržište prirodnog plina u Litvi i Baltičkim državama malo i da se potrošnja mijenja, objavio je Financial observer.