LNG terminal koji će od siječnja početi s radom na Krku ima potencijal pozitivno utjecati na cijenu plina u našoj zemlji a to bi se moglo dogoditi ako dođe do povećanja izvoza plina iz zemlje. "Kapaciteti terminala u prve tri godine su rasprodani a vjerojatno će se taj trend nastaviti i dalje. To je projekt koji je konačno pozicionirao Hrvatsku na plinsku kartu Europe, a treba znati da je prodaja LNG-a rasla 13%, s tendencijom daljnjeg rasta. Sada ćemo biti na početku 'hranidbenog lanca', a ne na kraju, kao s plinovodima. ", rekao je Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) na konferenciji za medije. Kada se plinskim transportnim sustavom prevoze veće količine plina i kada izvoz plina i potrošnja rastu, postoji potencijal da cijena transporta padne, smatra on. Ipak, treba znati da se u Hrvatskoj troši tek 600 m3 plina po stanovniku, dok je to u razvijenijim zemljama od 1.000 m3 do čak 2500 m3 po stanovniku, navodi taj ugledni stručnjak.

Kao žalosnu on ističe činjenicu da se preko Fonda za zaštitu okoliša i enrgetsku učinkovitost ne potiče konverzija vozila na stlečeni prirodni plin (CNG) i nabava autobusa i kamiona na CNG i/ili LNG. Druge zemlje potiču kupnju kamiona na LNG - u Njemačkoj je moguće dobiti poticaj od 20.000 eura i oslobođenje od cestarine, a trošak goriva u odnosu na dizel je dvostruko manji. Stoga Pudić naglašava da bi masovnijom primjenom plina u transportu roba - uključivo i hrana - bi mogle pojeftiniti jer je barem jedan input kao trošak goriva - manji. 

Spremni za zimu


Hrvatski plinski transportni i skladišni sustavi posve su spremni za nadolazeću zimu, doznaje se na konferenciji. Pudić naglašava da plin kao energent ima odličan potencijal u dekarbonizacijskoj politici Europske unije. 

Električna energija čini tek 16% ukupne potrošnje energije, pet posto nove potražnje za energijom zadovoljavaju obnovljivci, a u proizvodnji električne energije 40% čini ugljen i 25% plin. Ističe se primjer Velike Britanije koja je emisije ugljičnog dioksida smanjila za čak 30% prestankom upotrebe ugljena i prelaskom na plin, SAD je emisije isličnim potezom smanjio za 14%, dok je Njemačka emisije uspjela smanjiti tek za 6%. 

Pudić naglašava da su obnovljivci važni, kao i elektrifikacija prometa, ali i dalje ostaje neriješen problem pohrane dovoljnih količina električne energije za pogon takvog masovnog trenda, kao i trošak prijenosa koji je rastući i opteretit će krajnju cijenu. 

Skupo skladištenje

Skladištenje električne energije u odnosu na skladištenje plina svedeno na 1 kWh skuplje je za čak 15.000 puta, navodi Pudić, ilustrirajući usko grlo za veću primjenu električne energije. Inovacije su dovele do iznenađujućih pomaka što se vidi u baterijama i elektromobilnosti, ali pitanje je je li to dovoljno za dekarbonizaciju pa će za budućnost će biti bitan razvoj vodikove energetike i pohrane ugljika (CCS). 

Hrvatska ima potencijal razviti nove tehnologije koje će potaknuti upotrebu vodika pa tako INA u Rafineriji Rijeka može proizvesti veće količine vodika. O inovacijama u plinskoj struci bit će riječi idući tjedan na 35. Međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin koji će se ovaj puta održati virtualno od 21. do 23. listopada. Očekuje se da će skup okupiti oko tristo stručnjaka.