Studija utjecaja na okoliš za LNG-terminal na Krku ima ozbiljne, pa i zakonske manjkavosti, zbog čega bi stanovnici Krka i Primorsko-goranske županije, koji su se već izjasnili protiv projekta, bude li kao takva prihvaćena od strane države, mogli ići na sudsko rušenje tog dokumenta. Takav stav iznijela je Dušica Radojčić iz Zelenih Istre na tribini na temu upotrebe plina kao tranzicijskog goriva. Naime, Radojčić kaže da Studija, za koju javni uvid završava sutra, ne sadrži neke obvezne dijelove koje propisuje Uredba o procjeni utjecaja na okoliš pa bi protivnici imali jake argumente da je pravno pobiju. Primjerice, nedostaje dio koji obrađuje dekomisiju terminala nakon prestanka njegovog korištenja i procjenu troškova koje to iziskuje, a nema ni dijela koji se tiče procjene utjecaja rada terminala na klimu. Također, nije razmatran alternativni način zagrijavanja plina bez upotrebe morske vode, što zeleni drže kontroverznim. "Takvu studiju lako je osporiti na sudu i mislim da će lokalno stanovništvo poduzeti određene korake u tom smjeru. Općenito, otpor lokalne zajednice u projektima obično znači poteškoće u realizaciji i odgode, a često se od projekata i odustaje", odgovara Radojčić na pitanje što će projekt značiti crveno svjetlo lokalaca i županije. 
Radojčić naglašava da je 30 dana (ili 20 radnih dana) za javni uvid u studiju od šestotinjak stranica nedovoljno, te navodi primjer Austrije koja za tako opsežne i bitne projekte javni uvid rastegne i na tri mjeseca. Također, kontroverznim drži činjenicu da je od 16 osoba u povjerenstvu koje ocjenjuje studiju, čak osmero iz državnih institucija s "kada je nositelj zahvata država teško je vjerovati da će itko od njih imati primjedbe i poslati studiju na popravni ispit", kaže ona. Napominje da studije u Hrvatskoj opravdavaju projekte umjesto da ih neovisno procjenjuju. Radojčić je bila sudionica tribine koju je organizirala Zelena akcija, a smisao je bio upozoriti javnost da plin nije i ne bi trebao biti tranzicijsko gorivo na putu prema niskougljičnoj budućnosti. Colin Roche iz udruge Friends of the Earth (FoE) predstavio je studiju dvojice profesora s mančesterskog sveučilišta. Ona upozorava da je u samo šest godina u Europi potrošena jedna četvrtina ukupno ugljičnog budžeta kojeg unija ima do 2100., misli li zauzdati zatopljenje u skladu s pariškim sporazumom o klimi. Očekuje se da će EU ovim tempom svoj ugljični budžet, procijenjen na između 23 i 32 milijarde tona ugljičnog dioksida, potrošiti za manje devet godina. 
Roche naglašava da je stoga nužno ići u dekarbonizaciju odmah, jer brojke sugeriraju da bi EU trebala smanjiti svoje emisije CO2 za 75% do 2025. a do 2030. trebala bi biti posve 'fossil free' da ispuni pariške ciljeve. S druge strane, službena europska politika forsira plin kao tranzicijsko gorivo i uložila je više od milijardu eura u tri godine u infrastrukturne projekte u plinu iz fonda CEF Europe, 1,2 milijarde eura iz fonda EFSI a projekte obilato pomažu i europske razvojne banke. Antoine Simon, također iz FoE upozorio je da je upotreba plina u EU pala za 20% od 2010. a trend je prisutan i u ovoj regiji kojoj gravitira hrvatski LNG-terminal. Europski sud revizora već je upozoravao da se friziraju podaci kojima se sugerira da je Europi potrebno više plina nego što je to zaista potrebno, kako bi se opravdala ogromna ulaganja u infrastrukturu. Postojeća plinska infrastruktura u Europi koristi se s otprilike polovinom kapaciteta, a kada bi i došlo do potpune obustave transporta plina iz Rusije, N-1 kriterij bio bi zadovoljen svuda u Uniji s iznimkom nužnih ulaganja u nekoliko interkonekcija u JI Europi, istaknuo je Simon. On upozorava da europski LNG-terminali rade s otprilike četvrtinom kapaciteta a plin iz SAD-a i dalje nije konkurencija plinu iz plinovoda. Rješenje europske plinsko-klimatske priče po Simonu je u ulaganjima u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. U tom smislu govori je i Toni Vidan iz Zelene akcije koji je istaknuo snažan rast isplativosti ulaganja u obnovljivce za razliku od masovnih ulaganja javnih sredstava u fosilne projekte koji sputavaju bolje energetske opcije.