U organizaciji Ministarstva gospodarstva održan je ministarski sastanak na temu „Jadransko-jonski plinovod – put kaspijskog plina u Europu“ na kojem su sudjelovali ministri četiriju zemlja – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. U Zagrebu je postignut dogovor ministara o ulasku njihovih zemalja u taj projekt, o čemu je potpisana zajednička izjava. Dogovoreno je da će se u narednih nekoliko mjeseci napraviti studija izvedivosti i poslovni plan, a potom će se ići u traženje strateškog partnera koji će financirati plinovod.   "Ovaj projekt pomoći će da Hrvatska ima najjeftiniji mogući plin u regiji, a i šire" kazao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Zasad je jedino nedorečeno hoće li plinovod prelaziti preko neumskog koridora u BiH jer je radna skupina procijenila da bi ta trasa bila složenija i skuplja od podmorske. 
Ministar Vrdoljak je pak podcrtao da Bosna i Hercegovina ostaje u projektu kakva god trasa bila te da će konačnu odluku o trasi donijeti partner odnosno investitor. Plinovod IAP gradit će se od albanske Fiere do Splita, dug je 516 kilometara, a kapacitet će mu biti pet milijardi m3 plina godišnje. Hrvatski dio plinovoda od Dugopolja do crnogorske granice bit će dugačak 250 kilometara, a stajat će oko 265 milijuna eura. 

IAP bi se u Albaniji spojio na projekt Trans Adriatic Pipeline (TAP). TAP bi, prema planovima, s polja Shah Deniz II u Azerbajdžanu transportirao plin preko Grčke, Albanije i Jadranskog mora do Italije, a njegova dužina je oko 870 kilometara. Namjera je da se projekti IAP i TAP razvijaju i grade istodobno.