Otok Cipar, ionako podijeljen jednim od najdugovječnijih etničkih sukoba na europskom kontinentu, sada se našao usred još jednog natjecanja - tko će kontrolirati golema nalazišta prirodnog plina otkrivena u njegovim vodama, prenosi Poslovni dnevnik komentar  The New York Timesa. Postavlja se pitanje hoće li otkriće prirodnog plina postati poticaj na suradnju ili još jedna prepreka ujedinjenju? Dvije polovice otoka, sjeverni dio u kojemu većina stanovnika govori turskim jezikom, a koji je pod turskom invazijom već 38 godina te međunarodno priznata Rebublika Cipar na jugu, utrkuju se koja će prva iskoristiti nalazišta plina. Ovo suparništvo nanosi novi sloj potencijalne nestabilnosti na južni rub Europe, gdje je kriza eura već posijala sjeme političkih i gospodarskih previranja, a odnosi Grčke i Turske, kao i Turske i Izraela ionako su već prilično napeti.  The New York Times navodi kako je u igri znatna količina energije. Naime, procjenjuje se da se ispod morskog dna Levantskog zaljeva pored Cipra nalazi 3,5 bilijuna kubnih metara prirodnog plina, otprilike onoliko koliko se u svijetu potroši za godinu dana, kako stoji u Geološkom istraživanju Ujedinjenih naroda. Sjeverni dio toga zaljeva počiva u ciparskim vodama, dok se ostatak nalazi u izraelskim ili libanonskim vodama. Američka tvrtka Noble Energy među vodećim je tvrtkama koje se bave bušenjem radi dobivanja goriva u ovoj regiji, a nedavno je objavila kako je otkrila 991 milijardu kubnih metara plina, od čega se oko 20 posto nalazi u ciparskim vodama. Noble surađuje s izraelskim partnerima uz dozvolu vođa grčkog dijela Copra, mnogi od kojih smatraju podvodno područje vlasništvom svoje države. No stanovnici sjevernog Cipra tvrde da je bušenje protuzakonito jer se ne uzimaju u obzir njihova konkurentska potraživanja. Pozivaju na prekid bušenja i izdavanje novih dozvola. Turska je zaprijetila slanjem mornarice, a Turci su izgradili i golemu istraživačku bušotinu na brdašcu pored Sinirustua, sela uz sjevernu obalu Cipra. Ujedinjeni narodi pozdravili su otkriće prirodnog plina kao način kojim bi se moglo financirati ponovno ujedinjenje. Sjedinjene Američke Države, pak, pozivaju na ravnomjernu i poštenu raspodjelu resursa, ali i podržavaju pravo međunarodno priznate ciparske vlade, članice Europske unije, na bušenje u vlastitim teritorijalnim vodama. Možda su upravo zbog te velike podrške vođe grčkog dijela Cipra odbili ravnomjerno podijeliti naftu i plin s turskim Cipranima. "Nemojte nam pričati o dijeljenju", nedavno je izjavio Neoklis Sylikiotis, ciparski ministar trgovine, dodavši da pitanje raspodjele prihoda mora pričekati dok se ne riješi pitanje podjele samog otoka. Sjevernjaci su iscrtali kartu blokada istočnog Sredozemlja koja im služi za dodjelu raznoraznih dozvola, a koje se ugrubo preklapaju s vodama koje potražuje ciparska vlada. Turska vlada priznala je da je jedno plovilo turske tvrtke Turkish Petroleum Corporation izvelo seizmička ispitivanja u ime sjevernoga Cipra u vodama koje se preklapaju s ciparskim potraživanjima. Cipar bi, prema trenutnim cijenama, proizvodnjom plina do 2020. mogao zarađivati od 2,2 do 3,2 milijardi dolara godišnje, tvrdi Sohbet Karbuz, direktor za ugljikovodike udruge energetskih tvrtki Observatoire Méditerranéen de l'Energie.  Kako piše The New York Times, a prenosi Poslovni dnevnik, najbliži prirodni klijent je Turska, koja uvozi glavninu nafte i plina. Unatoč bojnim pokličima turske vlade u vezi ciparskih priobalnih bušotina, ove se godine petnaest kompanija i jedan konzorcij, među kojima su američki Marathon Oil i talijanski Enel, prijavilo za pravo na istraživanje devet dodatnih područja na morskom dnu. Turska je podnositelje zahtjeva upozorila kako "neće imati pravo sudjelovanja u budućim turskim energetskim projektima". Problem s bušotinama uvukao se i u sraz Turske i Izraela, između kojih se pojavilo neprijateljstvo nakon što su izraelski komandosi 2010. napali brod na putu za Gazu, pri čemu su poginuli turski građani. Izrael se otada okrenuo Cipru kao najjačem regionalnom partneru. "Što bi se dogodilo kad bi Turska i Izrael pronašli neki način očuvanja ugleda uz ispriku za incident s brodom i Izrael počeo opskrbljivati Tursku plinom?" pita se Fiona Mullen, analitičarka tvrtke Sapienta Economics u Nikoziji. "Cipar bi ostao bez ičega".