Petrokemija čeka rješenje kako doći do jeftinijeg plina. Ni u novom jesenskom energetskom paketu mjera, kojima Vlada s ukupno 21 milijardu kuna planira ublažiti negativne posljedice rasta cijena plina i struje, nije predviđena pomoć za velike potrošače plina. Petrokemijini pogoni u Kutini stoje zaustavljeni još od ožujka. Tvrtka je lani imala 2,2 mlrd. kn prihoda, od čega 1,3 mlrd. od prodaje na stranim tržištima, a danas trguje tuđim mineralnim gnojivima, proizvedenim od jeftinijeg plina. Procjenjuje se da trenutno u EU ne radi čak 70% proizvodnje mineralnih gnojiva, što je alarmantan podatak.

Predsjednik Uprave Davor Žmegač na upite Poslovnog dnevnika konstatirati da Petrokemija nije obuhvaćena Vladinim mjerama, te da se moguće mjere pomoći EU vezane za status velikih industrijskih energetskih poduzeća još raspravljaju na razini EU administracije bez utvrđenih konačnih prijedloga. 

Vrijeme curi

U takvim uvjetima, uz trenutne cijene prirodnog plina na tržištu Petrokemija ne može imati ekonomski opravdanu proizvodnju. Žmegač ne iznosi detalje, tek ističe kako se provode mjere koje omogućuju održavanje poslovanja u navedenom okruženju. “Procjenjujemo da se aktualno stanje sustava može održavati do 1. studenoga 2022. i ako nakon tog roka ne bude pokretanja proizvodnog ciklusa, Uprava će s Nadzornim odborom i ključnim dioničarima društva morati razmotriti opcije daljnje održivosti poslovanja”, kaže Žmegač. 

Petrokemija zapošljava 1400 radnika, koji još uvijek svakodnevno dolaze na posao i obavljaju poslove remonta i održavanja postrojenja, no ne kriju zabrinutost za svoja radna mjesta, jer hladan pogon bez podrške države neće u ovim uvjetima moći održavati. 

O problemima možda u listopadu

O tomu kako uspijevaju financirati hladni pogon, Uprava ne iznosi detalje, no neslužbeno se može čuti iz redova vlasnika da preživljava kao trgovac, točnije uvozeći mineralna gnojiva iz Alžira, Maroka, Egipta i Turske, odnosno zemalja koje imaju vlastitu proizvodnju plina ili fiksirane cijene, te njihovo gnojivo stavlja na tržište.

Poslovni dnevnik piše da bi tema Petrokemije na razinu državnih institucija na red mogla doći nakon početka listopada, do kada će biti potrebno rasplesti čitav niz pitanja oko raspodjele plina i početka primjene Vladinih mjera. Vjerojatno će se u to vrijeme ponovno razgovarati i o novom pokušaju prodaje Petrokemije, za koju na stolu većinski dioničari imaju ponudu turske kompanije Yildirim, a za svoj paket država bi mogla požuriti s novom ponudom. 

Važnost opstanka Petrokemije, osim za domaću poljoprivredu i zaposlenost te izvoz, je u činjenici da kao veliki potrošač plina plaća i transportnu tarifu. Bez tog značajnog prihoda problema će imati Plinacro, što znači da će se morati povećavati ionako prilično visoke tarife za transport prirodnog plina, što znači da će svim kupcima plin biti skuplji.