Prema podacima njemačke Deutsche banke, razrada podmorskih plinskih nalazišta južno od Krete mogla bi da donese grčkoj ekonomiji 427 milijardi eura, ili oko 214 milijardi eura čiste zarade, što iznosi 107% grčkog bruto domaćeg proizvoda (BDP), prenijela je agencija RIA Novosti. To je prva procjena nalazišta prirodnog gasa. Geološka ispitivanja su otpočela ove jeseni, a obavlja ih norveška kompanija "Petroleum Geo-Services". Rezultati tih ispitivanja bit će objavljeni sredinom 2013, a komercijalna eksploatacija bi mogla početi za osam do 10 godina, čime bi budžet Grčke počeo da se puni približno u vrijeme kada će Grčka po zahtjevima kreditora morati smanjiti nivo duga na 120% BDP, odnosno, približno oko 2020. godine, ukazala je banka. Po pravilu, troškovi eksploatacije i plasmana plina iznose približno 25% prihoda od razrade nalazišta, daljih 25% prihoda dobijaju kompanije, a 50% iznosi neto zarada države. Grčka bi mogla da postane 15. po veličini vlasnik rezervi prirodnog plina u svijetu. Te procjene Deutsche banke se, pritom, odnose samo na podmorska nalazišta plina južno od Krete i ne tiču se nalazišta nafte u Jonskom i Egejskom moru koja, po mišljenju geologa, također mogu sadržavati znatne količine plina. Sada se u Grčkoj nafta eksploatira jedino na nalazištu, otkrivenom još početkom 70-ih godina prošlog stoljeća, na morskom dnu u blizini ostrva Tassos u Egejskom moru. Cipar je, međutim, krajem listopada priopćio da podmorske rezerve prirodnog plina u njegovim teritorijalnim vodama dostižu 1,7 biliona kubnih metara i da prihod od njihove razrade može premašiti 800 milijardi eura. Cipar već obavlja razradu jednog dijela nalazišta "Afrodita", najvećeg od otkrivenih u posljednjih 10 godina. To nalazište je otkriveno 2011. i nastavak je izraelskog nalazišta "Leviafana", prenosi Analitika.