HERA provodi javnu raspravu vezano uz prijedlog Desetogodišnjeg plana razvoja plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske 2016.-2025. Javna rasprava će se održati od 7. ožujka do 21. ožujka 2016. Plinacro u dokumentu ističe da je plinski transportni sustav dosegnuo visoku razinu izgrađenosti i razvijenosti, s teritorijalnom pokrivenošću od 95%, no transportirane količine nastavljaju padati. Ipak, šansu vide u realizaciji većih energetskih projekata koji će Hrvatsku povezati sa susjedima a transportirane količine rastće i zbog rapidnog rasta uvozne zavisnosti o plinu. 
Tijekom 2014. godine u transportni sustav preuzeto je 25,184 TWh plina ili 12,2% u odnosu na 2013. godinu. , dok je smanjenje isporuke plina za krajnje kupce priključene na transportni sustav iznosilo 12,95%, a isporuka plina u distribucijske sustave manja za 14,48% u odnosu na 2013. godinu. 2014. u Hrvatskoj je potrošeno 22,38 TWh plina, ove godine to bi moglo biti 23 TWh, a 2020. 27 TWh, a 2025. 28,5 TWh, projiciraju u Plinacru. Uzgred, do sada su se sve projekcije rasta potrošnje plina u Hrvatskoj pokazale pogrešnima. 
Smanjenje preuzetih količina plina u 2014. godini posljedica je smanjenih potreba tržišta plina, te relativno blage zime. U predstojećem razdoblju potrošnja neće rasti željenom i prvobitnom planiranom dinamikom, a domaća proizvodnja će padati, ali uklapanje plinskog transportnog sustava u regionalne i europske tokove prirodnog plina i nove dobavne projekte omogućit će nesmetani razvoj tržišta, zaključuju u Plinacru.

Naglašavaju da se Europa diverzificira kroz nove projekte kao što su Južni koridor, LNG, IAP i sl. 

"Očekuje se da će se transportirane količine od početka do kraja razmatranog razdoblja 2016. – 2025. više nego utrostručiti (od početnih 26,05 TWh do 85,23 TWh). To bi moglo donijeti značajne gospodarske učinke, ali zahtijeva značajna ulaganja u gradnju novih dijelova plinskog transportnog sustava. Drugim riječima, za transport tako velikih količina prirodnog plina potrebni su novi veliki transportni kapaciteti. Osiguranje pouzdanosti opskrbe, kriterija N-1 i dvosmjernog protoka na interkonekcijama bitne su sastavnice ovog plana pa su tako i projekti koji ih osiguravaju, a to su kompresorske stanice i nova interkonekcija plinovoda na pravcu Lučko – Zabok – Rogatec, njegovi prioriteti. Njihovom izgradnjom razriješit će se problem mogućih fizičkih zagušenja", stoji u Planu. Hrvatske je sve više ovisna o uvozu plina - u 2014. godini domaća je proizvodnja ostvarena na razini od 11,94 TWh, a uvoz na razini od 10,50 TWh, s time da je 0,06 TWh utisnuto u skladište. Dakle, dani kada se iz domaće proizvodnje zadovoljavalo 60 do 70% potreba, su prošlost. Uvoz plina će značajno rasti. Vidljivo je da bi 2016. godine za potrebe tržišta trebalo uvesti minimalno 8,45 TWh, a 2025. godine, na kraju ovog desetogodišnjeg planskog razdoblja, čak 23,28 TWh, stoji u planu.

Početak transporta prirodnog plina sustavom IAP-a planira se u 2021. godini a početak transporta LNG za zemlje u okruženju u 2019. godini. "Transport prirodnog plina bi od 26,05 TWh u 2016. godini mogao narasti na 86,42 TWh u 2023. godini, što bi imalo značajne gospodarske učinke, ali i zahtijevalo značajna ulaganja u nove dijelove plinskog transportnog sustava", stoji u planu. Stoga su u planu spojni plinovodi prema Italiji, Mađarskoj i Sloveniji te kompresorske stanice i MRS-ovi. U investicije će se ići iz tarife i putem EU fondova za koje su projekti već prijavljeni na EU listama prioritetnih projekata za energetsku sigurnost unije. 

Plinske interkonekcije nisu jednako iskorištene. Prosječna iskorištenost tehničkog kapaciteta na svim ulazima u 2014. godini iznosila je 35,12%, dok je maksimalna postignuta iskorištenost tehničkog kapaciteta na svim ulazima iznosila 46,76%. Tehnički kapacitet na UMS Rogatec iznosi 48,4 mil. kWh/dan, dok je tijekom 2014. godine njegova prosječna iskorištenost iznosila je 55,2%, a vršna iskorištenost 91%. Od početka plinske godine 2014/2015 izostalo je ugovorno zagušenje koje je bilo prisutno u prethodnom razdoblju. Tehnički kapacitet na UMS Dravaszerdahely iznosi 69,1 mil. kWh/dan, u 2014. godini njegova prosječna iskorištenost iznosila je 3,04%.