U Plinacru su vrlo zadovoljni činjenicom da će upravo Trans-jadranski plinovod biti plinovod kroz koji će se azerbajdžanski plin dopremati u Europu. Naime, na TAP bi se trebao nadovezati Jadransko-jonski plinovod kao plinovodna poveznica TAP-a i hrvatskog plinskog transportnog sustava, odnosno od njegove točke u albanskom Fieru do Splita. Prolazio bi teritorijem Albanije ,Crne Gore i Hrvatske te neposredno uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom. Plinacro u priopćenju pojašnjava da bi okvirna duljina tog plinovoda bi bila 540 km, nazivni promjer DN 800/1000 (ovisno o dionicama), maksimalni radni tlak 75 bar, a transportni kapacitet bio bi 5 mlrd m³/god. Navedeni kapacitet preliminarno je raspodijeljen na slijedeći način: 1 mlrd m³/god za Albaniju , 0,5 mlrd m³/god za Crnu Goru , 1 mlrd m³god za Bosnu i Hercegovinu i 2,5 mlrd m³/god za Hrvatsku i susjedne zemlje. Točni podaci o svim značajkama IAP-a proizaći će iz sveobuhvatne studije izvedivosti, za čiju su izradu Plinacru odobrena sredstva od strane WBIF-a (Western Balkan Investment Framework). Studija će biti izrađena do kraja prvog kvartala 2014. godine a izrađuje ju konzultantski tim predvođen danskom tvrtkom COWI.

"Ova odluka predstavlja strateški energetski iskorak za Republiku Hrvatsku i zemlje u okruženju. Odluka konzorcija Shah Deniz o dodjeli zadatka otvaranja južnog europskog plinskog koridora TAP-u nedvojbeno će dati novi zamah daljnjem razvoju projekta Jonsko-jadranskog plinovoda i bitno obilježiti razvoj plinskog transportnog sustava i tržišta plina kako u Hrvatskoj tako i zemljama regije te će znatno ubrzati njihovo uklapanje u europske tokove i tržište plina. Projektom IAP gospodarski će se aktivirati čitava regija. Njegov značaj za navedena zemlje, kao i za ostale zemlje u okruženju je izuzetan jer dovodi u regiju ekološki prihvatljiv, konkurentan, višenamjenski energent. Također omogućava odnosno olakšava plinofikaciju zemalja regije te omogućava diversificiranu dobavu prirodnog plina. Osim toga omogućava i značajan prihod od njegovog tranzita za Albaniju, Crnu Goru i Hrvatsku. Projektom IAP također se pruža i mogućnost pristupa, razvoja i korištenja albanskih i hrvatskih podzemnih skladišta za plin", stoji u priopćenju te tvrtke.