Poduzeća koja djeluju na tržištu plina 2015. ostvarila su više od 13,6 milijardi kuna prihoda, a njihova agregatna neto dobit iznosila je 650 milijuna kuna. Dominantan igrač na tržištu postala je tvrtka Prvo plinarsko društvo koja je istisnula Prirodni plin i kontrolira opskrbu više od trećinu tržišta, a općenito privatne tvrtke istiskuju državne, neki su od zaključaka analize Instituta za javne financije (IJF). U novom broju publikacije IJF-a "Fiscus", naslovljenom "Tržište plina u Republici Hrvatskoj - liberalizacija i financijsko poslovanje", Anto Bajo, Marko Primorac i Dijana Jurinec analiziraju poslovanje 100 poduzeća iz sektora plina te ukazuju na velike promjene u tržišnoj strukturi. U publikaciji detaljnije analiziraju primjenu smjernica EU-a o liberalizaciji tržišta plina u Hrvatskoj, glavne sudionike hrvatskog tržišta plina te posebice veličinu i strukturu sektora opskrbe i distribucije plina. Pristupanjem EU-u Hrvatska od 2013. intenzivno provodi liberalizaciju tržišta koja treba završiti 2017. ukidanjem monopola u opskrbi plinom. Do 2015. većim je dijelom liberalizirana opskrba i distribucija plinom, navodi se u analizi. Odlukom Vlade je ograničen ulazak drugih sudionika na tržište i potvrđen monopol HEP-a na veleprodajnom tržištu plina do 31. ožujka 2017.. Hrvatska energetska regulatorna agencija je do 2016. izdala 100 dozvola za obavljanje energetske djelatnosti na tržištu plina. Autori u analizi uz ostalo navode kako se među opskrbljivačima posebno ističe Prvo plinarsko društvo (PPD). Analizirajući veličinu i strukturu sektora opskrbe i distribucije plina, autori navode kako od 2010. do 2015. poduzeća u djelatnosti opskrbe plinom ostvaruju prosječno godišnje oko 11 milijardi kuna prihoda. "Uvidom u strukturu tržišta opskrbe plinom lako je primijetiti da se liberalizacijom povećava udio privatnih poduzeća, dok se poduzeća u kojima država ima manjinski udio postupno "istiskuju" s tržišta. 
Dok su 2010. privatna poduzeća imala tržišni udio manji od 10%, u 2015. već drže oko 70% tržišta. Za preokret je dominantno zaslužno Prvo plinarsko društvo, kojem prihodi od prodaje rastu s 51 milijun kuna 2011. na gotovo 4 milijarde kuna u 2015., čime to poduzeće postaje dominantan tržišni čimbenik, stavljajući pod kontrolu više od trećine ukupnog tržišta opskrbe plinom u RH, navodi se u analizi. Kao ostale značajne tržišne sudionike u tom dijelu autori izdvajaju Prirodni plin, koji je u 2014. ostvario 2,6 milijardi kuna prihoda od prodaje, te Gradsku plinaru Zagreb - Opskrba s 1,2 milijarde kuna, Crodux plin s 821 milijuna kuna te GEN-I Zagreb sa 764 milijuna kuna prihoda od prodaje u 2014. "Liberalizacija tržišta plina evidentna je i u maloprodaji. Tako je samo u 2014. evidentirano 1852 promjena opskrbljivača plinom, a rast promjena u odnosu na 2013. iznosi 250%, što vodi do pritiska na smanjivanje cijena. Napominje se kako je u sektoru distribucije plina, tržišna struktura u razdoblju 2010. do 2015. znatno stabilnija. Ukupan prihod od prodaje kreće se oko 2 milijarde kuna, pri čemu privatni sektor ima 10% tržišnog udjela, javni 60%, a oko 30% privatne tvrtke u kojima država ima određeni udio. Najveći tržišni udio u 2015. ima poduzeće HEP-Plin s 392 milijuna kuna prihoda od prodaje, a slijede ga Termoplin, Gradska plinara Zagreb i Međimurje plin koji imaju između 200 i 250 milijuna kuna prihoda od prodaje. U zaključcima analize autori ističu kako rezultati analize jasno ukazuju da je liberalizacija plinskog poslovanja u najvećoj mjeri utjecala na promjene u djelatnosti opskrbe plinom. "Konkretnije, najveća promjena odnosi se na zamjenu tržišnog položaja dvaju velikih poduzeća - Prirodnog plina i Prvog plinarskog društva, pri čemu je prvi u mješovitom (donedavno državnom), a drugi u privatnom vlasništvu", zaključuju autori.