Povjerenstvo za procjenu utjecaja na okoliš plutajućeg LNG terminala na Krku taj je zahvat iza zatvorenih vrata Ministarstva zaštite okoliša i energetike ocijenilo prihvatljivim za okoliš uz niz predloženih dopuna studije predloženih na današnjoj sjednici. Zeleno svjetlo za projekt je temelj za izdavanje lokacijske i zatim građevinske dozvole. Kako se i očekivalo, od 16 članova povjerenstva protiv su glasali jedino predstavnici Općine Omišalj i Primorsko-goranske županije ponovivši svoje stavove o tome kako je zahvat nesusklađen s prostornim planovima i zakonima te ekološki i ekonomski vrlo upitan. Sjednici povjerenstva prisustvovala je i načelnica Općine Omišalj Mirela Ahmetović koja je najavila pokretanje postupaka pred Upravnim a vjerojatno i Ustavnim sudom kako bi se srušila današnja odluka povjerenstva i zaustavila daljna realizacija ovog projekta. Ahmetović drži da se krši niz zakona - Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju, a vjerojatno i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. 
Ona je poručila da Omišalj neće pristati na to te da se gradnja neće dogoditi. Tvrdi kako je odluka protuustavna jer se lokalna i županijska tijela ne slažu s projektom i najavljuju pravnu borbu pa i pred europskim institucijama. Ona ističe da je javna rasprava o SUO zaključena prije izrade takozvane maritimne studije o utjecaaju na morski svijet koja uopće nije bila predmet javne rasprave pa eko-studija prejudicira tu studiju, a lokalci su bili nezadovoljni i činjenicom da nisu mogli prisustvovati sjednici povjerenstva, kao ni novinari koji o njoj nisu bili prethodno obaviješteni. Prije same sjednice povjerenstva ispred zgrade Ministarstva zaštite okoliša i energetike održan je prosvjed Zelene akcije. Zeleni drže da je skandalozno da je odbijeno više od 80 primjedbi na studiju među kojima je i ona koja se tiče korištenja morske vode za zagrijavanje plina, što zahtjeva primjenu klora. 
Kod plutajućeg LNG-a, takozvanog FSRU broda je o strateškom projektu kojeg EU potpomaže sa 102 milijuna eura, a bit će realiziran pod uvjetom da se pokaže njegova ekonomska isplativost, odnosno da se zakupi dostatan kapacitet terminala koji iznosi 2,6 milijardi prostornih metara plina godišnje. Drugim riječima, konačna financijska odluka bit će poznata u svibnju ili lipnju. U tvrtki LNG Hrvatska koja razvija projekt kažu da će temeljem ovog rješenja MZOIE mijenjati idejni i glavni projekt u skladu s mjerama koje je predložilo Povjerenstvo te će zatim zatražiti lokacijsku dozvolu. "Interes zakupaca je velik temeljem povoljnih tarifa koje je odredila HERA i vjerujem da ćemo imati početni zakup od 2,6 milijardi m3 plina godišnje", rekla je za Novi list Ana Andreja Lopac iz LNG Hrvatske.
Vlada, koja je projekt proglasila strateškim, ne čini gotovo ništa da smiri strasti u toj županiji oko projekta koji je prije svega politički bitan za Hrvatsku. Država je najavila donošenje tzv. Zakona o LNG-u kojim bi trebala između ostalog financijski bar donekle alimentirati izostanak značajne ekonomske koristi projekta za lokalnu zajednicu, ali ni mjesec dana od tih najava nije poznato na koji način. Vrlo neprijateljska klima za LNG-projekt na Krku mogla bi se loše odraziti na raspoloženje investitora koji zaziru od ulaganja u takvim slučajevima, što i jest glavna bojazan upućenih u projekt. Istodobno, zanimljivo je da pritisak dolazi i s druge strane - od tvrtke Gasfin, koja je kupila zemljište bivše Dine u neposrednoj blizini terminala i koja izjavljuje da želi graditi mali kopneni LNG-terminal, u čemu ih podupire lokalna zajednica koja bi bolje zaradila od kopnene varijante terminala. Gasfin tu svoju investiciju uvjetuje pokretanjem proizvodnje polietilena na Krku, što se mnogima čini nerealistično pa i spekulantski, a mediji su njihovo poslovanje povezali s ruskim interesima da se LNG na Krku ne dogodi, jer tvrtka surađuje s Gazpromom.