Poljska je protiv izgradnje plinovoda Yamal-Europe II na svojem teritoriju, budući da je izabrala drugačiji način ostvarivanja svoje energetske sigurnosti, kazao je poljski ministar riznice Mikołaj BUDZANOWSKI. Naime, ruski predsjednik Vladimir PUTIN naložio je plinskoj tvrtki Gazprom da sagradi navedeni plinovod kojim bi se povezala ruska plinska polja na poluotoku Jamalu s tržištima Poljske, Mađarske i Slovačke. Poljski ministar je naveo da nema potrebe za ulaganjem u plinovod jer nema 'ekonomskog temelja za povećanje uvoza ruskog plina u Poljsku', dok Poljska gradi terminal za ukapljeni prirodni plin na obali Baltika i interkonekcije s okolnim zemljama, a vjeruje se i u povećanje domaće proizvodnje plina, javlja britanski portal 'Silobreaker'.
Isto tako, u susjednoj Ukrajini je objavljeno da ukrajinski uvoz plina s europskog tržišta ne predstavlja kršenje međunarodnog prava. Naime, Gazprom optužuje Ukrajinu, koju opskrbljuje ruskim plinom, da krši propise kupujući prirodni plin na europskom tržištu, za koji smatra da upravo ruski plin koji onda Ukrajina kupuje od treće strane. Međutim, taj je ruski plin prošao kroz ukrajinsku mrežu na putu za Europu i nakon što je prešao ukrajinsku granicu, uvozi se od drugih europskih tvrtki drugim putem. Ukrajina pri tome ističe da Gazprom Ukrajini naplaćuje svoj plin skuplje nego većini drugih zemalja u Europi. Vezano uz to, treba reći da je čelnik Gazproma nedavno uvjeravao kako je cijena plina za Ukrajinu povoljnija nego što su to cijene na spot tržištu pa analitičari zaključuju se do daljnjeega ne planira sniziti cijena plina za Ukrajinu, javlja novinska agencija UPI.
Istodobno je pokrenuta izrada studije za procjenu utjecaja na okoliš u Baltičkom moru u vezi proširenja plinovoda Sjeverni tok. O tome su obaviještene i zemlje koje izlaze na Baltičko more. Trenutačno se plinovod sastoji od dvije cijevi, čiji je ukupni kapacitet 55 mlrd. m3 godišnje. Zbog interesa Velike Britanije i ostalih zapadnoeuropskih zemalja, razmatra se mogućnost dogradnje cijevi.
Isto tako, Gazprom je objavio da procjene rezervi prirodnog plina na istoku Rusije od 25 bilijuna m3 nisu potvrđene. Kako se ističe, radi se o početnim procjenama na temelju rezultata bušenja, ali one nisu potvrđene te Gazprom sada mora proučiti sve raspoložive informacije.
Na drugoj strani svijeta, uspješno su završeni pregovori Gazproma i kineske naftne i plinske tvrtke CNPC o cijeni plina, vezani za 30-godišnji plinski ugovor. Tako više nema razlika po pitanju načina određivanja cijena ruskog plina te se ugovor može potpisati do kraja 2013. godine. O problemu određivanja cijene plina Rusija i Kina su godinama pregovarale i to je bio glavni razlog zašto već nije potpisan novi ugovor. U prvim mjesecima 2013. godine je potpisan preliminarni sporazum o prodaji ruskog plina Kini, prema kojem bi od 2018. Rusija izvozila u Kinu 38 mlrd. m3 godišnje s mogućnošću povećanja na 60 mlrd. m3, javlja ruski portal 'Oil and Gas Eurasia'.