Vladina odluka o povećanju cijene plina za industriju na 2,75 kn/m3 od 1. srpnja razljutila je gospodarstvenike, a distributerima, opskrbljivačima i dobavljačima plina stvorila dosta problema. Pravila igre uopće nisu jasna, a 1. listopada, kad Vladina odluka prestaje važiti, počinje nova plinska godina. Dogodilo se nešto što je malo tko očekivao - Ina, koja je na umanjenoj cijen plina u prvom tromjesečju izgubila 24,5 milijuna USD nije ovaj puta ta koja apelira na tržišnu cijenu plina. Sada istinsko otvaranje tržišta i dolazak konkurencije priželjkuje glavnina sudionika u plinskom lancu.
V.d. predsjednik HUP-a Ivan Miloloža reagirao je prilično blago na vijest da će industriji plin poskupiti otprilike 15%, kazavši da su razočarani ali ne i iznenađeni, te da s obzirom da je sve poskupilo, bilo je vrijeme da poskupi i plin.
Zvonko Jakuš, predsjednik Uprave Zagorke i službeno se požalio u HUP na tako blagu reakciju Milolože, a za portal Energetika-net.com kazao je da ako je ovo pomoć koja Vlada upućuje industriji, onda mu takva pomoć nije potrebna. Članovi neformalne HUP-ove grupacije za plin, u kojoj je 23 tvrtke s 10.000 zaposlenih izračunali su da je Hrvatska i sa cijenom od 2,13 kn/m3 bila skuplja u odnosu na cijenu u susjednim zemljama. U svibnju je, kaže Jakuš, cijena plina za industriju u Austriji bila 17% manja, u Mađarskoj 12%, u Sloveniji 11%, u Češkoj 31%, a u Rumunjskoj 47%. S najnovijim poskupljenjem plina za industriju od 29% te su brojke sada puno gore. Zvonko Jakuš pita se na osnovu čega je Ministarstvo gospodarstva, odnosno Vlada zaključila da je cijena od 2,13 kn/m3 netržišna i neodrživa, kako kaže prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić.

"Zagorka je u veljači dobila ponudu za isporuku 2 milijuna m3 godišnje po cijeni od 2,15 kn/m3, a Vetropack Straža je potpisala ugovor za isporuku plina na godišnjoj razini po cijeni od 2,20 kn/m3. Dakle, nije točno da je cijena od 2,75 kn/m3 tržišna cijena plina. Plin nije poskupio, dapače, njegova cijena na tržištu je u padu. Ovo poskupljenje je velika šansa za trgovce plina i monopolista Inu da dobro zaradi na prodaji plina bolnicama i školama", kaže Jakuš koji priželjkuje otvaranje tržišta plinom kako bi cijene možda ipak postale transparentnije.

Naši sugovornici u plinskoj branši ipak upozoravaju da Jakuševe, odnosno HUP-ove kalkulacije o cijeni plina nisu točne jer tvrtke koje kupuju plin ne razumiju da se ta roba u okolnim zemljama drugačije obračunava pa ta cijena nije usporediva jer različite države drugačije obračunavaju ogrijevnu vrijednost, volumen i referentnu temperaturu, pa bi te cijene zapravo trebalo povećati za 11%. Primjerice, u Austriji se standardni kubik plina mjeri pri 0 Celzija, a u Hrvatskoj i Mađarskoj pri 15 Celzija. Neke države računaju nižu, a druge višu ogrijevnu vrijednost, a i referentna temperatura je drugačija. To su nam potvrdili iz u Vetropack Straži, u kojoj kažu da cijena koju g. Jakuš navodi nije točna, te da nema smisla uopće govoriti o cijenama bez poznavanja svih dodatnih troškova i okolnosti njegove dobave, koji su znatni. U toj tvrtci plin su odlučili nabaviti od Ecoinga iz Mađarske, ugovarali su ga u prilično nepovoljnim okolnostima, a sada se nadaju da će se konačno otvoriti tržište i da će zavladati neke drugačije, tržišne cijene.

Pavao Vujnovac, direktor Prvog plinarskog društva iz Vukovara i predstavnik E.ona za Hrvatsku kaže da komentari nekih pojedinaca koji se stalno pojavljuju u javnosti s neutemeljenim podacima u potpunosti nepoznatih izvora izazivaju podsmjeh unutar stručnih krugova, a u javnosti izazivaju pomutnju zbog slabog razumijevanja plinskog poslovanja.

"Do takvih gafova dolazi isključivo ukoliko uz površnu i kratku analizu pokušate komentirati područje poslovanja kojim se ne bavite i niste se nikad bavili, a sve u svrhu ostvarenja određenih benefita. Ukoliko je plin toliko jeftin u okruženju, onda bi ti pojedinci koji se toliko razumiju u plinski business i u cijene plina trebali pohrliti u Austriju, Sloveniju, Mađarsku, Češku ili Rumunjsku i tamo kupiti plin ne samo za svoje potrebe već i za preprodaju u Hrvatskoj. Ostvarili bi velebne rezultate. S druge strane, uz takve cijene u regiji ne moraju strahovati od deregulacije cijena i otvaranja tržišta već bi trebali biti prvi zagovaratelji", jasan je Vujnovac.

Tu se ipak dolazi do drugog apsurda, a to je da proizvodni dio industrije i dalje plaća plin puno jeftinije nego što ga plaćaju škole, bolnice, starački domovi i drugi, koje kubik plina stoji čak 3,42 kn/m3. Zbog toga se treba zapitati zašto država s jedne strane štiti proizvođače, a samoj sebi, županijama i građanima stavlja teret skupog plina? Predsjednik Grupacije distributera i opskrbljivača plina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori dr. sc. Darko Pavlović, dipl. ing. pak upozorava na otežano poslovanje i nesigurno poslovno okruženje koja Vladine odluke opet čine. "Zanima nas hoće li država 30. rujna omogućiti otvoreno tržište i prestati mijenjati pravila svakih nekoliko mjeseci u tijeku plinske godine, jer je svim sudionicima u plinskom lancu postalo nemoguće planirati poslovanje", konstatira Pavlović.

Vujnovac pak kaže da mu je drago da u svim reakcijama sudionika tržišta pa i industrijskih potrošača prepoznaje želju za otvaranjem tržišta i deregulacijom cijena. "Mi svi, pa i predstavnici HUP-a očekivali smo ovakav razvoj događaja gdje će Vlada u dva koraka deregulirati cijenu plina za industrijske potrošače. Prvi korak je upravo obavljen, a za očekivati je realizaciju drugog koraka koji bi otvorio tržište u idućoj plinskoj godini za povlaštene kupce.U potpunosti podržavam ovaj način razmišljanja koji će uvesti red na tržište prirodnog plina i omogućiti svima neophodno sigurnije planiranje i ugovaranje što će razriješiti i određene probleme oko sigurnosti opskrbe za iduću plinsku godinu. Jedino je otvoreno tržište relevantan pokazatelj tržišne cijene i jedino ono pruža benefite onima koji sa svojom strukturom potrošnje to i zaslužuju", kaže Vujnovac.

U Ini kažu da je postupno usklađivanje cijena za povlaštene kupce prema realnoj tržišnoj razini značajn iskorak prema otvaranju našeg tržišta, što podržavaju. "Postavljanjem cijena u tržišne okvire stvaraju se nužne pretpostavke za realizaciju novih investicija u energetski sektor što će doprinijeti sigurnosti opskrbe potrošača u sljedećoj ogrijevnoj sezoni. Ulaskom u Europsku Uniju cijene plina u Hrvatskoj trebat će biti usklađene s tržišnim cijenama EU, što je jedini način za privlačenje konkurencije na tržište plina, od čega će najviše koristi imati potrošači", naglašavaju u Ini.

Sadašnje stanje sve je teže održivo i u tome se slažu svi. Činjenica je da distributeri i opskrbljivači plinom ne znaju s kojom cijenom da nastupe prema svojim kupcima, te kako da planiraju potrošnju nakon isteka važenja Vladine odluke. Kako da industrija planira potrošnju i naruči plin, kad ne zna s kojom cijenom će država izaći za samo par mjeseci? U plinskom biznisu još uvijek je nepoznat još jedan faktor, a to je nova cijena transporta plina, koja nikako da se donese. Da stvar bude bizarna, s druge strane penali za naručeni, a nepreuzeti plin znaju se odavno.