Novoizgrađeni terminal za prihvat ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Omišlju na Krku sada je i službeno pušten u pogon. Na tom povijesnom događaju kojim je promijenjen položaj Hrvatske na energetskoj karti Europe bio je nazočan i premijer Andrej Plenković. Tom prigodom premijer je izjavio: "Ovaj terminal u Hrvatskoj, u kombinaciji s onima u Litvi i Poljskoj, čini novu točku na koridoru sjever-jug za diversifikaciju opskrbe plinom i konkurenciju u Srednjoj i Istočnoj Europi." Pri tome je dodao i da je, prema podacima o zakupljenosti kapaciteta terminala u prve tri godine, već sada izvjesno da će se u konačnici sniziti cijena plina u Hrvatskoj, što je najkonkretnija korist toga projekta.

Istodobno s terminalom, u pogon je službeno i također uz prigodnu svečanost pušten i spojni plinovod Zlobin - Omišalj, kojim je terminal spojen na hrvatski plinski transportni sustav. Time su ujedno Hrvatska i Europa dobile novi i konkurentan dobavni pravac prirodnog plina.


Teminal koji je važan za cijeli EU   

Ukupna vrijednost tog važnog projekta iznosila je 234 mi. eura, što je sufinancirano bespovratnim europskim sredstvima. Projekt je u cijelosti podržala Vlada, a veliku ulogu imale su ključne hrvatske energetske tvrtke koje su u konačnici i suvlasnici i nositelji cijelog projekta. 

Sam terminal je izgrađen prema najvišim ekološkim i sigurnosnim standardima pa neće doći do onečišćenja mora i okoliša. Konačno, koliko god je plin fosilno gorivo, imat će veliku ulogu u energetskoj tranziciji, odnosno prelasku na obnovljive izvore. 

Kada je pak riječ o geopolitičkom značaju terminala, u godinama koje dolaze vidjet će se koliko je taj projekt bitan za Europsku uniju, ali i za SAD koji ga je kontinuirano podržavao.

 

Slijede novi energetski projekti

Premijer Plenković je tom prigodom spomenuo i druge projekte u hrvatskoj energetici, poput Jadransko-jonskog plinovoda (IAP), novog podzemnog skladišta plina u Grubišnom Polju i povezivanja hrvatskog s plinskim sustavima susjednih zemalja, a tu je i prošle godine dovršen projekt kompresorske stanice Velika Ludina. Upravo je ta stanica omogućila uspostavu stalnog dvosmjernog kapaciteta na postojećoj interkonekciji Hrvatske i Mađarske i otpremu plina s novog terminala.

"Pored tih projekata, nužno je spomenuti i aktivnosti posljednjih godina na privlačenju novih investitora i intenziviranju aktivnosti na istraživanju, odnosno pronalasku novih rezervi nafte i plina", napomenuo je premijer. Uz to, dodao je da se nastavlja raditi i na poticanju prelaska na čistu energiju i to u sklopu niza projekata usmjerenih na što veće i što bolje iskorištavanje postojećeg hidroenergetskog potencijala i izgradnje novih postrojenja za iskorištavanje obnovljivih izvora, izvijestila je Vlada.