U javnu raspravu uskoro kreću Studije utjecaja na okoliš za veći energetski projekt na području Dalmacije zamišljen kao podrška radu obnovljivih izvora energije. Riječ je o projektu Vis Viva, koji podrazumijeva gradnju kogeneracijske plinske elektrane Peruća, reverzibilne hidroelektrane Vrdovo, spojnog plinovoda Dugopolje-Peruća i dalekovoda Hrvace-Konjsko s rasklopištem. Ulaganje je vrijedno oko milijardu eura za koje se traže investitori. Radi se o privatnom pothvatu u vlasništvu projektnih tvrtki MCC i Vrdovo reverzibilne hidroelektrane za koje pripremu stručne i tehničke podloge radi skupina hrvatskih tvrtki s brojnim referencama u inženjeringu, projektiranju i zaštiti okoliša, a to su Elektroprojekt, Energetski institut Hrvoje Požar, Energocontrol, Projektni biro Split, Geoprojekt i Geokon Zagreb, što je njihov ulog u projektu. 
Kombi kogeneracijska plinska elektrana Peruća instalirane snage 450 MW električne i 50 MW toplinske energije trebala bi se smjestiti na desnoj obali akumulacijskog jezera Peruća. Elektrana bi trebala osigurati stabilan izvor električne energije, a s potrošnjom od 500 milijuna m3 plina godišnje profitabilnost magistralnog plinovoda kroz Dalmaciju. Autori projekta tvrde da je lokacija reverzibilne elektrane vrlo povoljna. Postojeće akumulacijsko jezero ima više od 500 milijuna kubika, a sa 600 metara visinske razlike na nadmorskoj visini od preko 900 metara je udolina Ravno Vrdovo. RHE Vrdovo trebala bi imati dva agregata. Svaki će u turbinskom radu davati snagu od 270 MW za proizvodnju, a u pumpnom 245 MW za spremanje viškova energije. Za spremanje viškova trebao bi se izgraditi novi akumulacijski bazen u udolini Ravno Vrdovo, a donja i gornja akumulacija povezat će se tlačnim tunelom. Svi dijelovi elektrane, osim gornje akumulacije, trebali bi biti izgrađeni pod zemljom. Uz plinsku elektranu trebao bi se izgraditi plinovod od plinskog čvora u Dugopolju do nove stanice Peruća i dalekovod od TS Hrvace do TS Konjsko. Dva prijenosna sustava od 400 kV funkcionirat će neovisno jedan o drugome. Projekt je usklađen s prostorno-planskom dokumentacijom općine i županije, a zatraženo je da se svi objekti uvrste i u Strategiju i Program prostornog uređenja RH. 
Neto sadašnja vrijednost projekta je pozitivna, kao i stopa povrata kapitala. „Volumen investicije može polučiti interes ne samo regionalno poznatih ulagača, već i druge investicijske zajednice. Projekt u cijelosti pa čak i promatran kao dvije zasebne investicijske cjeline, plinska i reverzibilna elektrana, sugerira atraktivan povrat na ulaganje“ tvrdi Ivan Fabijančić, financijski savjetnik projekta. Do sada je u projekt uloženo pet milijuna eura, do lokacijske dozvole se očekuje da će biti uloženo oko šest milijuna eura. Projektne kuće financiraju izradu svu dokumentaciju i de facto suinvestitori projekta, a naplatu svojeg ulaganja očekuju kroz dolazak strateškog partnera.