Proizvodnja plina rapidno pada, dokazuje i najnovija kratkoročna statistika u energetici. Naime, po njoj je u prvih deset mjeseci godine proizvedeno u Hrvatskoj svega 907 mil. m3 prirodnog plina, dok je u istom periodu lani proizvedeno oko 1075 mil. m3 domaćeg plina. U godinu dana zabilježen je tako pad od čak 15%, što dokazuje da Hrvatska sve više postaje ovisna i o plinu za koji ima dokazane iskoristive zalihe. 

Još 2016. u godinu dana proizveli smo 1647 kubika pa možemo reći da se proizvodnja u nekoliko godina srezala više od 30%. Zato sve više uvozimo pa se iz podataka Državnog zavoda za statistiku vidi da je tijekom deset mjeseci uvezeno 1620 mil. m3, što je skok od 27% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Hrvatska naime troši oko 2,6 milijarde m3 i do 2013. proizvodila je oko polovicu svojih potreba za ovim energentom, ali u posljednjih nekoliko godina proizvodnja plina rapidno pada. 

Ugrožena samodostatnost

Domaća plinska samodostatnost u deset mjeseci iznosila je svega 35 posto pa bi prognoze o tome da bi 2022. mogla bi pasti na 25 posto mogle biti i prekonzervativne. Time smo izloženi cjenovnim udarima na budžet onog dijela građana koji koriste plin kao energent za grijanje jer ovisnost o uvozu ni za jednu zemlju ne može biti bolja varijanta od vlastite proizvodnje. 

Podaci o ukupnoj proizvodnji električne energije pokazuju također osjetan pad jer je lani do kraja listopada bilo proizvedeno 11,1 GWh, dok je ove godine u istom periodu zabilježeno manje od 10 GWh proizvodnje. Podaci iz posljednja četiri mjeseca pokazuju da su usporile hidroelektrane jer je hidrološki lani bila bolja godina, ali manja je i proizvodnja vjetroelektrana.