Švedska obalna straža navodno je pronašla četvrto curenje plina iz plinovoda Sjeverni tok. Obalna straža je rekla da je locirala curenje nakon što su u ponedjeljak dva plinovovoda koji vode iz Rusije u Njemačku oštećena na ukupno tri mjesta, piše švedski list Svenska Dagbladet. 

Dva od ova četiri oštećenja nalaze se u švedskoj ekskluzivnoj ekonomskoj zoni”, rekla je za list glasnogovornica obalne straže Jenny Larsson. Druga dva oštećenja nalaze se danskoj isključivoj ekonomskoj zoni. Izvor iz britanskih obrambenih snaga rekao je za Sky News da su curenja na plinovodu u Baltičkom moru povezana s korištenjem podvodnih eksplozivnih naprava detoniranih na daljinu. 

Dodao je da su mine mogle biti spuštene na morsko dno na dugom konopu, ispuštene preko boka broda ili postavljene pored plinovoda podvodnim dronom prije par mjeseci ili čak godina. Kada je otkriveno prvo curenje plina, plin je u Baltičko more curio već tri dana. 

Njemačka: Plinovod će korodirati

Švedski nacionalni seizmološki centar prethodno je rekao da su stanice zabilježile “snažne podmorske eksplozije” u području gdje je došlo do curenja plina. Danska je objavila da je više od polovine plina iscurilo iz plinovoda te da se očekuje da će iscuriti i ostatak do nedjelje. Njemačka sigurnosna agencija je objavila da će plinovod biti neupotrebljiv ako u cijevi uđu velike količine morske vode i uzrokuju koroziju, objavio je Tagespiel pozivajući se na vladine izvore. 

Europska unija u srijedu je obećala "oštar" odgovor na bilo kakvo namjerno ometanje svoje energetske infrastrukture nakon što je rekla da sumnja da je sabotaža iza curenja plina otkrivenog ovaj tjedan na podmorskim ruskim plinovodima za Europu. "Bilo kakav namjerni poremećaj europske energetske infrastrukture krajnje je neprihvatljiv i na njega će se odgovoriti snažnim i jedinstvenim odgovorom", rekao je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell.

SAD: Porota još vijeća tko je kriv, ali nismo mi

Ponavljajući stajališta Njemačke, Danske i Švedske, rekao je da je sabotaža vjerojatna, iako EU nije imenovala potencijalnog počinitelja niti predložila motiv. Washington, koji je predvodio napore za kažnjavanje Moskve zbog rata, vjeruje da je prerano zaključiti da je bila sabotaža, rekao je visoki dužnosnik američke vojske, javlja Reuters. "Porota još uvijek nije odlučila. Mislim da su mnogi naši partneri utvrdili ili vjeruju da se radi o sabotaži. Samo - nisam na točki da vam mogu reći na ovaj ili onaj način." Upitan može li se isključiti bilo kakva umiješanost SAD-a, američki vojni dužnosnik je rekao: "Apsolutno nismo bili umiješani."

Rusija, koja je srezala isporuke plina Europi nakon što je Zapad uveo sankcije zbog invazije Moskve na Ukrajinu, također je rekla da postoji mogućnost sabotaže. Vijeće sigurnosti UN-a sastat će se u petak na zahtjev Rusije kako bi raspravljalo o šteti na plinovodima, priopćila je francuska misija UN-a, koja predsjedava 15-članim vijećem u rujnu. 

Rusija i Vijeće sigurnosti UN-a

Rusko veleposlanstvo u Washingtonu priopćilo je da je Moskva tražila sastanak jer "inzistira na potrebi sveobuhvatnog i objektivnog ispitivanja okolnosti napada bez presedana na ruske plinovode".

Veleposlanstvo je rano u četvrtak u priopćenju na svom Telegram kanalu također optužilo Sjedinjene Države za pokušaje "istisnuća" Rusije s energetskog tržišta "netržišnim metodama i sankcijama", javlja Reuters. Danska strahuje od znatne ruske vojne prisutnosti u Baltiku, a Norveška je odlučila da će vojska biti postavljena na kritičku energtesku infrastrukturu