U novom broju Nacionala izvještava se o non-paperu (neobvezujućem, konzultativnom dokumentu) u kojem se raspravlja o varijanti da plin s LNG terminala pomogne diverzifikaciji dobave Italije. O tome se razgovaralo na redovnom mjesečnom briefingu predstavnika Vlade s predstavnicima američkog veleposlanstva. LNG terminal na Krku ima kapaciteta 2,6 mlrd. m3 plina godišnje, a postoji mogućnost da se u plinski sustav utisne oko 2,9 mlrd m3. Maksimalni kapacitet prihvata i regasifikacije terminala na Krku ograničen je na maksimalno 3,88 mlrd. m3, što je nerealistično, jer terminal ne može raditi baš svaki dan godišnje, stoga se maksimalni kapacitet procjenjuje na 3,5 mlrd m3 plina. No hrvatski plinski sustav nije u stanju prihvatiti tako velike količine plina, što podrazumijeva nove investicije u proširenje plinovoda od Zlobina do Bosiljeva i u interkonekciju Lučko-Zabok-Rogatec, jer su sadašnji kapaciteti skromni. 

Naime, ideja iz non-papera, koji je vejrojatno 'proizveden' u Buzinu, je da se podigne kapaciteta rada terminala te da se plinovodom u smjeru Zlobin-Pula preko plinskih polja u Jadranu (iz kojih se još izvlači domaći plin, a povezana su s plinskim sustavom Italije), u obrnutom smjeru u Italiju transportira plin, dok bi se domaći "swap-ao" (zamijenio) na tržištu. Naime, INA je na tim poljima imala koncesiju s Agipom pa je Italija na svoju stranu crpila svoj dio plina. Nacional piše da postoje operativni i tehnički kapaciteti za transport do 1,5 mlrd m3 plina godišnje u tom smjeru. 

Može ili ne može?

Iako u non-paperu stoji da će Plinacro i HERA po svemu sudeći "reći da je to nemoguće", u dokumentu se navodi da je takav transport plina moguć uz značajne tehničke i brojne regulatorne i druge izmjene uz dobronamjernost ACER-a, vlade i Europske komisije. Izmjene bi se mogle napraviti u ovoj izvanrednoj situaciji, koja poziva na diverzifikaciju dobave, dalje od ruskog plina, ali za to bi trebalo barem godina i pol-dvije i to u najoptimističnijem scenariju pune suradnje. 

Premijer Andrej Plenković i ministar gospodarstva Tomislav Ćorić do sad su govorili o maksimalnom povećanju kapaciteta s 2,6 na 2,9 mlrd. m3 plina godišnje, što će i biti provedeno i to brzo. U Plinacru službeno kažu da su provedenim testiranjem rada terminala i plinskog sustava ustanovili mogućnost povećanja kapaciteta prihvata plina iz LNG terminala u njihov sustav s trenutnih 300.000 m3 na 338.000 m3 satno, a da se pritom zadrži nužna fleksibilnost i sigurno upravljanje plinskim sustavom. U LNG Hrvatskoj za Novi list kažu da će te nove kapacitete brzo punuditi na tržištu.

Financiranje infrastrukture

Bilo kakvo daljnje povećanje traži velika ulaganja u infrastrukturu pa Plinacro prati sve aktivnosti Europske Komisije u sklopu plana REPower Europe za projekte koji bi se mogli financirati preko CEF-a, ali po skrećenoj porceduri. U Plinacru ističu da bi u slučaju prekida isporuke ruskog plina prema ENTSOG-ovim scenarijima Mađarska i Slovenija bili izrazito ugrožene pa je krčki LNG terminal prepoznat kao "rješenje koje zadovoljava kriterije za listu REPower Europe".