Nacional je u posjedu revizije poslovanja tvrtke LNG Hrvatska, koja je napravljena na narudžbu vlasnika tvrtke, HEP-a i Plinacra, a koja baca prilično loše svjetlo na rad te tvrtke proteklih godina. Ne samo to, već revizija postavlja i pitanje financiranja gradnje LNG terminala, koji je dobio otprilike trećinu sredstava iz EU fondova. 
„Kašnjenje u aktivnostima otkupa zemljišta za izgradnju LNG terminala i prikupljanja ponuda za zakup kapaciteta i terminskog planiranja radi promjene koncepta (prijelaz sa kopnenog na plutajući terminal), povećani kapitalni i operativni troškovi, prijelaz na plutajući terminal bez poštivanja procedure i redoslijeda odlučivanja, dupliranje dokumentacije, odnosno naručivanje i izrada projektne dokumentacije koja se u značajnoj mjeri poklapa sa prethodno izrađenim studijama izvodljivosti, te nedefinirane granice projekta koje će prouzročiti dodatne troškove prilikom spoja na plinovod RH“ kratka je rekapitulacija spornih aktivnosti tvrtke koja je osnovana 2010. a suprotno Društvenom ugovoru do danas nije dobila Nadzorni odbor. Promatrano razdoblje revizije je od siječnja 2013. pa do prosinca 2016. kada su na čelu tvrtke bili Jurica Medun i Mladen Antunović, a revizija koju je prošle godine naručila sama LNG Hrvatska kod KPMG-a nije pronašla financijske nepravilnosti u tvrtki. 
Nacional piše da je LNG Hrvatska u studenome prošle godine od EU fondu CEF-u istovremeno prijavila dva projekta: projekt izgradnje terminala u ukupnoj vrijednosti 363,2 milijuna eura, te projekt financiranja studija za FSRU LNG terminal (plutajuća jedinica sa skladištem plina i postrojenjem za regasifikaciju) vrijedan 1,5 milijuna eura, te je od Instrumenta za povezivanje Europe zatraženo sufinanciranje u visini od 50% vrijednosti oba projekta, odnosno oko 181,6 mil eura za izgradnju LNG terminala i 747.000 eura za projekt izrade studija za FSRU. CEF je prošloga tjedna pak za oba projekta odobrio iznos od 102 milijuna eura ili sufinanciranje studija u iznosu od 50%, koliko je i zatraženo, no drugi projekt pristao je sufinancirati tek sa 27,94 posto, odnosno oko 101,2 milijuna eura, dakle upola manje od zatraženog iznosa. Prema planu, ostatak potrebnih sredstava trebao bi se namaknuti kreditom Europske investicijske banke, te vlastitim sredstvima u visini od oko 95,5 mil. eura. No u reviziji se, uz sve navedene podatke, dodaje i kako nije posve jasno otkuda će se namaknuti tih 95,5 mil. eura te da je izvor tih sredstava „nejasan“. Zaključak revizije o „nejasnom“ izvoru financiranja „vlastitim sredstvima“ posve je logičan, potvrdio je Nacionalu neslužbeni izvor koji također postavlja pitanje otkud LNG Hrvatska misli namaknuti taj novac ako se zna da ta tvrtka nije profitabilna i da ovisi o vanjskim sredstvima financiranja. Na Nacionalov upit od kuda će se nabaviti traženih 95,5 milijuna eura, iz Plinacrovog Odjela za odnose s javnošću odgovaraju da je „bi se ostatak sredstava osigurao ulaskom strateških partnera i zajmom jedne ili više banaka“. Dodaju i da je „u ovom trenutku još uvijek rano govoriti o detaljnom modelu financiranja projekta izgradnje LNG terminala“. Stoga će novo vodstvo LNG Hrvatska biti stavljeno pred zadatak da osim 95,5 milijuna eura nabavi i dodatnih 80 milijuna eura koji su nužni za projekt, a koje nisu dobili od CEF-a, piše Nacional.