Rumunjska je na putu da se oslobodi od uvoza ruskog plina, za koji mnogi u toj zemlji smatraju da im se naplaćuje po najskupljoj cijeni u Europi. U rumunjskom crnomorskom sektoru, u zoni Zmijskog otoka, otkriveno je nalazište čiji kapacitet iznosi oko 100 milijardi m3 prirodnog plina. Predsjednik države Traian Basesku, poslije plovidbe američkim brodom za podmorska bušenja kompanije Exxon mobil, kaže da će “eksploatacija plina iz Crnog mora početi negdje 2015.–2017. godine i tada će Rumunija postati energetski neovisna”. Domaći mediji odmah su počeli uspoređivati Rumunjsku sa Norveškom, kojoj su otkrivena podmorska nalazišta nafte u Sjevernom moru promijenila sudbinu. Basesku je morao stišavati strasti, poručujući građanima da ne očekuju da će eksploatacija crnomorskih nalazišta plina otpočeti odmah, jer još predstoje opsežna istraživanja. Priopćenje o crnomorskim rezervama odmah je pokrenulo nagađanja da li vlada u vremenima teških ekonomskih i socijalnih promašaja želi plin uvrstiti u svoja “ostvarenja” uoči lokalnih izbora u lipnju i parlamentarnih u studenom. 
 Rumunjska je krajem sedamdesetih proizvodila 30 milijardi kubnih m3 plina, ali je proizvodnja stalno opadala, posebno poslije revolucionarnih promjena 1989. Dvije trećine potrošnje plina podmiruju se iz domaće proizvodnje, a ostatak uvozom iz Rusije. Predsjednik Nacionalne agencije za mineralne resurse Aleksandru Patruca procjenjuje da dosad poznate rumunjske rezerve prirodnog plina mogu podmiriti domaću potrošnju samo narednih 15 godina, pa da otkrića crnomorskih nalazišta otvaraju ohrabrujuće perspektive. Bušenja morskog dna počela su 2011. u sektoru Neptun, koji je, pored ostalih u zoni oko Zmijskog otoka, pripao Rumunjskoj nakon dugogodišnjeg spora vođenog sa Ukrajinom pred Međunarodnim arbitražnim sudom u Haagu. Domaćom eksploatacijom plina, uglavnom u Transilvaniji, bave se austrijska kompanija OMV Petrom i državna kompanija Romgaz , a trgovina plinom se smatra velikom zonom korupcije. Koncesijska prava na istraživanje nafte i plina u vodama Crnog mora stekle su američke, austrijske, britanske, mađarske i ruske kompanije, prenosi Politika.