Dan plina, odnosno radna i svečana sjednica Skupštine Hrvatske stručne udruge za plin tradicionalno je mjesto okupljanja plinskih stručnjaka na kojemu se iznose rezultati iz protekle i očekivanja za narednu plinsku godinu, ujedno i sezonu grijanja. No, iako su brojni predavači u uvodnom dijelu skupa istaknuli kako nikakvih problema s opskrbom plinom u sezoni 2016/2017. ne bi trebalo biti, nitko nije ponudio nikakav (!?) odgovor na više nego upozoravajuće pitanje čelnika HSUP-a, prof. dr. sc. Miljenka ŠUNIĆA, dipl. ing. o tome kakav je mogući scenarij u slučaju tri ne baš tako nemoguća događaja u domaćem i međunarodnom plinskom sustavu: prekid tranzita plina kroz Ukrajinu, tri iznimno hladna tjedna jedan za drugim i veliki kvar nekog ključnog dijela plinskog sustava. 
Uz to, ono što nakon isteka plinske godine 2016/2017. predstoji svakako je dugoočekivana potpuna 'liberalizacija' tržišta plina, za što je pitanje koliko su baš svi subjekti na tržištu spremni. S druge strane očito je da potrošnja plina u Hrvatskoj stagnira jer je, primjerice, u plinskoj godini 2015/2016. ostvaren pad u odnosu na godinu 2014/2015. za 0,3%, dok je pad potrošnje u razdoblju proljeće - jesen 2016. iznosio 4,5%. Unatoč tome, i dalje je mnogo mnogo prostora za njezino povećanje, osobito kada se radi o kućanstvima. Naime, i dalje se oko 40% hrvatskih kućanstva grije na šumsku biomasu i to nerijetko prilično neučinkovito, neekološki pa i opasno, a Hrvatska je po prosječnoj godišnjoj potrošnji plina po stanovniku na europskom dnu (616 m3 po stanovniku, dok je, npr. u Luksemburgu 2620 m3 po stanovniku). Kada je pak riječ o strategiji potrošnje i primjene plina kao dijelu budućih (i već predugo očekivanih!) energetske i niskougljične strategije, treba reći da se stručnjaci slažu s tvrdnjom da bi prirodni plin trebao biti 'prirodni izlaz' u energetskoj tranziciji (s fosilnih na obnovljive izvore) i s ekološkog i s ekonomskog gledišta. No, svakako bi za svakog energetičara u Hrvatskoj (a o političarima da se i ne govori) trebalo biti uznemiravajuće ono što je istaknuo ak. Mirko ZELIĆ iz Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa, a to je činjenica da se već sada u stručnim dokumentima predviđa da u narednih 10 godina neće biti nikakvih novih istraživanja nafte i plina u Hrvatskoj!
Ipak, da sve ne bi završilo u razmjerno lošim tonovima, valja reći da su ovogodišnje nagrade HSUP-a dobili ugledni stručnjaci iz područja plinske tehnike, gospodarstva i energetike: Marko BLAŽEVIĆ, dipl. ing, direktor HEP Opskrbe plinom za mladog stručnjaka i prof. dr. sc. Eraldo BANOVAC, dipl. ing. iz Hrvatske energetske regulatorne agencije za životno djelo.