Davor Škrlec, potpredsjednik ORaH-a i Bernard Luka Baraka, stručnjak za LNG problematiku s dugogodišnjim iskustvom na tematskoj tribini predstavili su prednosti izgradnje LNG terminala na Krku u kombinaciji s termoelektranom pokretanom na plin. Zaključili su da Hrvatska svoje potencijale ne koristi u potpunosti, a za postojeće rješenje kopnenog terminala, koje će uskoro ishoditi lokacijsku dozvolu, Baraka smatra da je osuđen na propast jer se radi račun bez krčmara (odnosno strateškog partnera). 
Baraka je naveo da je za Hrvatsku optimalna gradnja plutajućeg LNG RV terminala s uronjenim isparivačima, u kombinaciji s termoelektranom pokretanom na plin, kazavši da za to postoji niz isprepletenih sinergija - prostorno planska, energetska, tehnološka i ekološka. Za njegovu gradnju trebalo bi tek dvije godine i znatno manje novaca, no mana su mu viši troškovi prekrcaja. Ta bi opcija riješila dva problema; ne bi bilo emisije topline i štetnih plinova u okoliš, a veći konzum plina na samoj lokaciji privukao bi strateškog partnera u projekt. Baraka i Škrlec drže da Hrvatska treba gledati dugoročno u odabiru rješenja koja su prihvatljiva za okoliš posebno s obzirom na emisije CO2, jer upotreba TE na plin reducira emisije za 70%. U svijetu 10 do 15% terminala koristi otpadnu toplinu iz termoelektrane za regasifikaciju LNG-a a razlika cijene energije proizvedene iz TE na plin i TE na ugljen bez zbrinjavanja otpada i plaćanja emisijskih svota je samo 15%, istaknuo je Baraka. Gradnjom LNG terminala na Krku otvaraju se šanse za sudjelovanje Hrvatske u shippingu, veći angažman brodogradilišta i domaćih stručnjaka svih profila, a zemlja može riješiti svoju ovisnost o uvozu energije, koja je gotovo 50%, ako se računa i struja iz NE Krško. Baraka je istaknuo da se u budućnosti globalno može očekivati veća potražnja za LNG-om. Do 2020. potražnja će rasti 5-6%, a opskrba će biti relativno ograničena jer nema novih proizvođača, a zatim će uslijediti veći porast radi veće ponude plina iz SAD-a, što će dovesti do fleksibilnijeg i inovativnijeg ugovaranja cijena, što će kupcima dati širi manevarski prostor. Cijela LNG-a mogla bi biti indeksirana uz plin, a ne više uz naftu.
Andreja Lopac iz Ine rekla je da je za Hrvatsku optimalna gradnja kopnenog terminala, jer se u svijetu nikada tako dobre strateške pozicije, kao što je ona na Krku, ne koriste za gradnju plutajućih terminala. Uz to, Hrvatska ne bi mogla računati na pomoć iz EU fondova ako se odluči na takvo rješenje, a plutajući terminal može se smatrati rješenjem za regionalne potrebe. Mićo Klepo iz HERA-e komentirao je da nije čuo ni jedan opravdan razlog za gradnju TE na plin, a Boris Cigut rekao je da Hrvatska planira preskup terminal koji će biti neisplativ, te da treba ići na mini rješenja s CNG-em i LNG-em.  
Konzultant Milan Puharić demantirao je Baraku, koji je rekao da bi Hrvatska u slučaju gradnje TE na plin na lokaciji terminala trebala zaključiti PPA ugovor, kazavši da su takvi ugovori u EU zabranjeni jer distorziraju tržište.  Dodao je da velike energetske tvrtke konzerviraju svoje TE na plin i da to treba uzeti u obzir, ali i da će Hrvatskoj trebati TE na plin da pomogne balansirati obnovljive izvore.