HERA je u javnu raspravu početkom mjeseca pustila Metodologiju za utvrđivanje iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčene opskrbe, kojom se određuje način, elementi i kriteriji za izračun pojedinih komponenti u strukturi kranje cijene opskrbe plinom za kućanstva. Ta metodologija je osnova za raspis natječaja za odabir novog opskrbljivača na veleprodajnom tržištu (OVT) koji će od 1. kolovoza 2018. do kraja ožujka 2021. prodavati plin opskrbljivačima za potrebe kućanstava. Trenutno ulogu OVT-a ima HEP koji po cijeni od 24,12 eura/MWh (ili 0,1809 kn/kWh) za donju ogrijevnu vrijednost prodaje plin opskrbljivačima za potrebe kućanstava. HERA ističe da se prijedlogom nove metodologije nastoji približiti potpunom tržišnom formiranju krajnje, gornje granice cijene cijene uz zaštitu krajnjih kupaca. Kako stoji u metodologiji, referentna cijena plina u periodu od 1. kolovoza 2018. do 31. ožujka 2021. utvrđuje se kao zbroj cijene nabave plina na temelju cijene terminskih ugovora na nizozemskom spot tržištu TTF, te premije, koja je namijenjena pokrivanju troškova poslovanja OVT-a (transport, skladište, organizacija tržišta plina, operativni troškovi). Ključ za odabir OVT-a na natječaju trebala bi biti upravo ta premija gdje će se potencijalni prodavatelji plina natjecati, a ona je nepromjenjiva  do 31. ožujka 2021.. Kako doznajemo, prvi dio cijene koji se veže uz TTF prema preliminarnim izračunima podrazumijeva cijenu od cca. 17 eura/MWh za gornju ogrijevnu vrijednost plina. Valjda znati da se predlaže ograničenje maksimalne promjene cijena nabave plina pa ono u tijeku jedne plinske godine može iznositi najviše +/- 10% u odnosu na prethodno određenu cijenu nabave plina. 
Upućeni drže da je cijena od cca. 17 eura/MWh postavljena vrlo nisko u odnosu na tržišna kretanja i projekcije, što bi posebno moglo pogoditi one koji ne rade sa domaćim plinom već ga kalkuliraju uvesti u Hrvatsku. Jer, na baznu cijenu treba računati i trošak dobave i transporta plina, zakupa kapaciteta te skladišta za što je potreban i novac i bankarske garancije a tome treba dodati i premiju OVT-a. S obzirom da je dobavna cijena plina nisko postavljena pitanje je sada hoće li na natječaju država ograničiti maksimalni iznos premije kako bi cijenu plina za građane zadržala na sličnom ili istom nivou kao sada. Kada je prošle godine HEP kao OVT za potrebe tarifnih kupaca nabavljao plin na natječaju, država se uključila u pregovore HEP-a s INA-om i nađen je zajednički jezik pa INA danas ističe da ne gubi na prodaji plina. Također treba uzeti u obzir da su smanjene tarife za transport plina magistralnim plinovodima i opskrbna marža opskrbljivača a sve kako bi se anulirao znatan porast bazne, dobavne cijene plina koji se plaća INA-i. Metodologija će u javnoj raspravi biti do 19. ožujka.