Država bi trebala redefinirati ulogu javne usluge kao i ulogu opskrbljivača u obvezi javne usluge, a poželjno bi bilo da se cijena plina za kućanstva od 1. travnja 2018. objavi najkasnije do kraja ove kalendarske godine, istaknuli su sudionici okruglog stola na temu liberalizacije plinskog tržišta, koji se danas održao u sklopu 32. Međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin koji se od 3. do 5. svibnja održava u Opatiji. Antonija Glavaš iz PPD-a rekla je da treba uzeti u obzir da javna usluga znači sigurnost opskrbe, a ne reguliranu cijenu te da se s obzirom na trendove u Europi može očekivati rast cijene plina, iako oni kao tvrtka priželjkuju da se to ne dogodi. Zauzela se za okrupnjavanje opskrbljivača, što bi po njoj trebalo donijeti optimizaciju portfelja, reorganizaciju poslovanja tih tvrtki te njihovu financijsku stabilost i dugoročno preživljavanje.
Marko Blažević iz HEP-a, koji ima ulogu opskrbljivača na veleprodajnom tržištu za potrebe javne usluge, kaže da je uz aktualnu reguliranu cijenu plina trenutno nezahvalno govoriti o rezultatima poslovanja, a rezultat će se znati tek po završtku skladišne godine 1. travnja 2018. Blažević drži da bi trebalo drugačije odrediti cijenu plina u zajamčenoj opskrbi jer ona ne motivira tvrtke da preuzmu tu ulogu, a s obzirom da je niska, ne motivira ni kupca da promijeni opskrbljivača i izađe iz zajamčene opskrbe. On drži da se u budućnosti može očekivati još veća potreba za uvozom plina s obzirom na domaće padajuće količine, no i dalje će značajnu ulogu u cijeni imati komponenta domaćeg plina, na koji se neće moći staviti cijena kao da je transportiran iz uvoza.
Nikola Vištica iz HERA-e komentirao je činjenicu da je šest od 34 opkrbljivača uoči predstojećih lokalnih izbora najavilo nižu cijenu plina od maksimalno im dozvoljene. Rekao je da ta mogućnost postoji od 2013. ali je do sada nitko nije koristio. "Čeka nas redovna revizija tarifa u smislu ostvarenih prihoda u odnosu na realno određene tarife. Neki će morati vratiti preplaćeno, a neki će dobiti veće tarife", rekao je Vištica.  Riječi je bilo i o naprednim plinskim brojilima u plinu, a Vištica je najavio da je HERA pripremila cost-benefit analizu koja će proći i recenziju. Analiza je pokazala da koristi pokrivaju trošak uvođenja naprednih brojila, u smislu manjeg troška od krađe plina, troškova emisije i očitanja te da ne mora nužno značiti da će uvođenje brojila utjecati na povećnje tarifa, što je prethodno ustvrdio Srećko Ezgeta ispred Grupacije opskrbljivača i distributera, rekavši da će kupci morati platiti ta brojila. Vištica naglašava da se ta vrsta tehnologije može financirati iz EU fondova, ali ODS-ovi se pretodno moraju odlučiti za istovjetnu tehnologiju na cijelom teritoriju države. HERA će naručiti studiju da se ispita koja bi vrsta naprednih bojila bila optimalna, a moguća je i uporaba interneta stvari što može pojeftiniti trošak.  Na to je reagirao predsjednik HSUP-a Miljenko Šunić rekavši da se treba zapitati gdje je tu domaća industrija koja bi pratila uvođenje te tehnologije. Komentirajući tehničke mogućnosti za izvoz plina, Vedran Špehar iz Plinacra je rekao da Ina već sada ima tehničku mogućnot izvesti 400 mil. m3 plina godišnje u Mađarsku, a iduće zime bit će moguć i izvoz plina u Sloveniju.
Na kraju rasprave došlo je do prepirke oko promjene opskrbljivača plinom na razini kućanstava, jer su Vištica i Ivan Topolnjak iz Termoplina govorili o prigovorima domicilnih opskrbljivača na račun konkurencije koja se katkad lažno predstavlja, na što HERA nema zakonsku mogućnost brze reakcije već prije apela na tržišne sudionike. Na to je reagirao Mladen Čavić iz RWE Plina kazavši da se RWE-ovi agenti ne predstavljaju lažno, jer istodobno nude i struju i plin "pa ne mogu jedan tren glumiti da su HEP, a drugi tren neki opskrbljivač plinom" i da je znakovito da u nekim opskrbnim područjima uspješnost pomjene opskrbjivača iznosi 90%, a negdje ju je jednostavno nemoguće obaviti, jer opskrbljivači blokiraju promjenu.