Jutarnji list pokušao je istražiti kako bi Europska unija gledala na mogućnost ulaska Hrvatske u projekt Južni tok ,na način da tranzitni plinovod umjesto kroz Mađarsku prolazi kroz Hrvatsku, te bi li to smetalo ulasku naše zemlje u taj savez zemalja. Diplomati EU koje su uspjeli kontaktirati kažu da Hrvatska, nakon što uđe u EU, neće biti jedina država koja je s Rusijom postigla načelni dogovor o Južnom toku. Google oglasi Vježbe za oči Koje će Vam garantirano popraviti vid.
"I druge države imaju dogovore s Rusima o tome. Oni su najčešće načelni, što znači da će se plinovod graditi, ali još nije formalno odlučeno ni kuda ni kada. Hrvatska neće imati problema s Europskom Unijom niti s pojedinim članicama ako bude igrala pošteno, ako bude u potpunosti transparentna i ako se bude pridržavala svih načela Europske Unije, uključujući i zakonodavstvo EU" rekao im je jedan visokorangirani diplomat EU. Jedino u čemu su u EU “sumnjičavi” jest neshvatljiva žurba Rusije da sa Zagrebom potpiše ugovor prije ulaska Hrvatske u EU. 
"Ako je vaša informacija točna, onda moram reći da je nama to neshvatljivo jer Hrvatska, koja za manje od godinu dana ulazi u EU, već sada mora poštovati apsolutno sva pravila EU, pogotovo ako se radi o projektu koji će se realizirati nakon ulaska u punopravno članstvo" rekao je drugi diplomat EU s kojim smo razgovarali. Neki krugovi u EU sumnjaju da Rusi na taj način žele ostvariti određena ekskluzivna prava koja im inače ne bi trebala pripasti. Poruka iz EU je da Bruxelles mora biti upoznat sa svime što Hrvatska bude dogovorila s Moskvom. Ne sumnjaju da će Hrvatska pružiti apsolutno sve informacije. Hrvatska bi mogla upasti u probleme u odnosima s EU jedino ako Bruxelles bude držala u mraku i ako ne pruži sve informacije. U EU ne strahuju da će Hrvatska promijeniti politički smjer, bez obzira na moguće jačanje gospodarskih odnosa s Rusijom. Već je četiri godine punopravna članica NATO-a, a za manje od godinu dana ulazi i u EU. Mnoge države EU, uključujući Njemačku, imaju odličnu gospodarsku suradnju s Rusijom, što nipošto ne znači da dijele političke stavove. Međutim, problematično je kada neka država “pretjeruje”, kako kažu diplomati pojedinih država EU, u “idiličnim odnosima s Rusijom”. Kao primjer spominju trenutno predsjedavajući Cipar. Komunistička vlada Cipra čak je zatražila i financijsku pomoć Rusije kako bi lakše prevladala krizu, što je razljutilo mnoge u EU jer su istu pomoć zatražili i od Unije. Hrvatska neće popustiti eventualnom ruskom pritisku, nego će slušati Bruxelles, govori i njena spremnost da svoj vizni režim prilagodi onom Europske Unije, što znači da će ova turistička sezona biti zadnja u kojoj će Rusi moći u Hrvatsku dolaziti bez viza. Od sljedeće godine Hrvatska neće smjeti ruske građane pustiti na svoj teritorij bez vize, sve dok EU ne ukine vize Rusima. Od Hrvatske se očekuje i nastavak borbe protiv organiziranog kriminala i pranja novca, što znači i pažljivo praćenje porijekla novca eventualnih ruskih investitora u Hrvatsku.