Prema financijskim podacima od kraja 2016., dug Petrokemije iznosi oko milijardu kuna, a kvalitetno restrukturiranje tog duga glavni je preduvjet za dugoročnu financijsku stabilizaciju poslovanja, koja ne bi zahtijevala intervenciju države svakih šest mjeseci, piše Jutarnji list. U ukupnom dugovanju, Petrokemija ima kredit HBOR-a od 250 mil. kuna, odobren prošle godine za saniranje likvidnosti, u situaciji sličnoj ovoj koja se sad događa. Ostatak dugovanja uglavnom se odnosi na dug dobavljačima plina. Od toga je više od 300 milijuna kuna duga Prvom plinarskom društvu. Petrokemija PPD-u ne plaća isporučeni plin, a navodno drugom dobavljaču plaća ga avansno. I ne samo to. Potraživanja toga drugog dobavljača osigurana su zalogom na gotovim proizvodima na skladištu, koji se zbog toga ne smiju prodati. Sugovornici Jutarnjeg tvrde da bi država kao 80-postotni vlasnik tvrtke kao prvi korak, Petrokemiji trebala osigurati da se kratkoročno dugovanje refinancira dugoročnim kreditom. Trošak financiranja Petrokemije iznosi u prosjeku 50 mil. kuna godišnje, što bi mogla biti rata otplate kredita ako bi se kratkoročni dug refinancirao na dulji rok. Drugi problem je državna potpora nastala uslijed nesustavnog rješavanja prvog problema likvidnosti. Kada bi Petrokemija kod neke poslovne banke i/li HBOR-a pod komercijalnim uvjetima podignula kredit u visini ranije dane državne potpore, dakle 450 milijuna kuna, time bi neutralizirala nelegalne državne potpore iz prijašnjih razdoblja, ali i riješila problem nelikvidnosti tvrtke. Trošak uvođenja eko-normi EU u Petrokemiju iznosi oko 200 mil. kuna, i to u sljedećih sedam mjeseci, a država od Europske komisije mora zatražiti produljenje tog roka. Probleme u toj tvrtki trebalo bi rješavati sustavno, a ne kontinuiranim vatrogasnim ubacivanjem novca u nesređeni sustav.