Zbog medijskog napisa o mogućem poremećaju u opskrbi plinom, u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) naglašavaju kako se Izvješće o procjeni sposobnosti zemalja članica Europske unije da u slučaju potpune obustave isporuke plina iz Rusije članicama popune svoja skladišta prirodnog plina, koje je izradila Europska mreža operatora plinskih transportnih sustava (ENSTO-G), temelji na podacima koji obuhvaćaju razdoblje do izgradnje i puštanja u rad Terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Omišlju na otoku Krku. 

"S početkom komercijalnog rada LNG terminala 1. siječnja 2021., energetska slika u Republici Hrvatskoj znatno se izmijenila jer je on utjecao na povećanje energetske neovisnosti Hrvatske i Jugoistočne Europe. Njegov je kapacitet povećan za 10 posto te iznosi 2,9 milijardi kubičnih metara, a razmatra se i mogućnost novog povećanja što će dodatno utjecati na unaprjeđenje sigurnosti opskrbe", priopćeno je iz MINGOR-a

Jednako tako, s ciljem praćenja sigurnosti opskrbe plinom i poticanja zakupaca na punjenje skladišta Okoli na razinu od 90 posto do početka ogrjevne sezone 1. studenog 2022., MINGOR je donio Odluku o proglašavanju ranog upozorenja vezanog uz razinu kriznih stanja zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske, koja je stupila na snagu 26. travnja.

Podsjećamo, mediji su nedavno prenijeli procjenu (scenarij) ENTSO-G-a prema kojoj bi se u slučaju potpunog prekida isporuke ruskog plina 1. travnja Hrvatska našla među zemljama koje bi uspjele napuniti svoja skladišta između pet i 35 posto. To je pak ispod ciljne razine skladištenja od 80 ili 90 posto 1. listopada.