Južna plinska interkonekcija - spajanje bosanskog i hrvatskog magistralnog plinskog sustava, poništit će monopol u opskrbi plinom koji sada kontrolira Republika Srbija, jedinim plinovodom koji doprema plin iz tog smjera. Direktor BH-Gasa Jasmin Salkić otvoreno je upozorio kako je plinovod koji sada opskrbljuje Sarajevo iznimno rizičan zbog čega bi glavni grad mogao ostati bez opskrbe, piše Večernji list BiH. Nedavno je bilo problema u opskrbi Sarajeva, kao odgovor na namjere Federacije i nervozu zbog učestale suradnje partnera na projektu - Plinacra i BH Gasa. 

"Ne može se grad poput Sarajeva opskrbljivati na taj način, pogotovo zimi kada smo imali najhladniji dan dosad. Bila je uredna opskrba, ali su zakupljeni gotovo svi kapaciteti u transportu i upravo je zbog toga Vlada FBiH stavila kao jedan od prioritetnih projekata Južnu interkonekciju kako bi se njezinom izgradnjom upravljalo i ventilom i ulazom plina u BiH", rekao je direktor BH Gasa Jasmin Salkić. 

Srbija kontrolira monopol

Problem je u tome što srpska strana želi zadržati monopol ruske strane u BiH, i to preko plinovoda koji preko Zvornika i Republike Srpske vodi prema Sarajevu, a kontrolira ga Srbijagas. Iskorištenost tog plinovoda godišnje je oko 30%, no u zimskim mjesecima je i stopostotna, posebno kada temperatura padne na -5C. BH Gas je u Zvorniku imao svoju mjernu opremu do 2015., ali je Gas Promet Pale to skinuo. Trgovine plinom u Bosini i Hercegovini praktički nema, ruski plin se temeljem ugovora s GazpromExportom doprema srpskom GasRes-u, koji se, kao i Gas Promet Pale osjeća ugrožen jer gubi monopol. 

Alternativa

Federacija BiH je našla alternativu i u četvrtak je usvojila predmetni zakon za gradnju novog plinovoda. U prvoj polovini ove godine planirano je ishođenje okolišne dozvole i urbanističke suglasnosti. Aktivnosti koje slijede su izrada glavnog projekta u cilju ishođenja odobrenja za građenje i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. 
Projektom je predviđeno da glavni projekt bude završen do 2022., a da se radovi izvode tijekom 2023. i 2024. kada bi se plinovod trebao pustiti u pogon.


Novi će plinovod Južna interkonekcija kroz hrvatsku infrastrukturom povezati Posušje, Tomislavgrad, Šuicu (za grad Livno), Kupres, Bugojno, Donji Vakuf i Uskoplje, Novi Travnik, a preko odvojka za Mostar, Grude i Široki Brijeg.Završen je idejni projekt, a u tijeku je izrada studije utjecaja na okoliš i društvo. Plinovod je dugačak 168 km, prema Mostaru će se račvati odvojkom dužine 53 kilometra, a prema Novome Travniku 114,3 kilometra, dok će glavna spojna točka u Posušju od Zagvozda biti udaljena tek 1,1 kilometar. 

Projekt je vrijedan 100 milijuna eura, od čega je oko 20 milijuna eura namijenjeno iz Fonda EU-a za zapadni Balkan, pišu tamošnji mediji.