Želi li neometano izvoziti ukapljeni prirodni plin iz Hrvatske, ako se izgradi terminal na Krku, Hrvatska će morati mijenjati propise o standardnoj kvaliteti plina, posebice parametara maksimalnog udjela etana (C2H6), ali i maksimalni udio ugljičnog dioksida (CO2) i kisika (O2) te uvesti u standardnu kvalitetu plina u Hrvatskoj novi parametar - metanski broj, jasno je iz dokumenta o kojem HERA vodi konzultacije. Naime, Hrvatska može neometano uvoziti UPP, osim iz nekih država - Alžira, Perua i Australije, jer je u Hrvatskoj niža dozvoljena granica udjela etana. No problem je s izvozom - UPP je moguće izvoziti u Mađarsku, ali ne i u Sloveniju zbog definirane minimalne granice metanskog broja. Također, zbog sastava UPP-a nije moguć izvoz u Austriju niti u Ukrajinu u koju izvoz dodatno priječi GCV. U Srbiju i Bosnu i Hercegovinu izvoz nije moguće zbog propisanog sastava te donje ogrjevne vrijednosti. U studiji Rudarsko-naftno geološkog fakulteta i HERA-e koja se trenutno nalazi na javnim konzultacijama pri HERA-i stoji što bi Hrvatska trebala napraviti elaborirano u dvije opcije, a tu je i detaljno objašnjena još jedna bitna stavka - promjena obračuna plina iz niže ogrjevne vrijednosti (koju osim Hrvatske u Hrvatskoj koriste samo Srbija, Bosna i Hercegovina i Moldavija) u gornju ogrjevnu vrijednost, što bi negativno utjecalo na tarifne stavke. 
U studiji stoji da je potrebno je uskladiti referentne uvjete pri kojima se propisuju pojedini parametri s onima koji su propisani u ostatku Europske unije. Također predlaže se razmatranje primjene gornje ogrjevne vrijednosti Hg za proračun isporučene količine energije. Predlažu se dvije varijante usklađivanja parametara, a ima argumenata i da se obračun potrošnje umjesto prema sadašnjoj donjoj ogrjevnoj vrijednosti provodi prema gornjoj ogrjevnoj vrijednosti, kako je to u Europskoj uniji. "Uvođenje obračuna prema gornjoj ogrjevnoj vrijednosti izbjegla bi se dodatna mogućnost pogreške u konverziji obračuna između donje i gornje ogrjevne vrijednosti prilikom zakupa transportnih kapaciteta i opskrbe plinom iz inozemstva te statističkog izvještavanja o isporučenoj količini energije pojedine kategorije potrošača. Prelazak na obračun korištenjem gornje ogrjevne vrijednosti Hg značio bi istovremeno i korekciju tarifnih stavki i njihovo smanjenje obzirom na povećanje sadržaja energije u istom obujmu plina kod primjene gornje ogrjevne vrijednost u odnosu na donju ogrjevnu vrijednost. Prelazak s donje Hd na gornju ogrjevnu vrijednost Hg neće imati utjecaj na ukupni trošak korištenja plinske infrastrukture čije se korištenje naplaćuje prema tarifnim stavkama", stoji u studiji. Konzultacije, tzv. upitnik o parametrima standardne kvalitete plina u RH dostupan je do sredine rujna.