Prema Njemačkoj agenciji za zaštitu okoliša, Njemačka je prošle godine proizvela više od 7,3 milijarde m3 prirodnog plina, dok je potrošila oko 90 mlrd. m3. To je i razlog zašto je ostavljeno dovoljno 'rupa' u propisima iz 2016. kako bi se nesmetano omogućio nastavak 'konvencionalnog' hidrauličkog frakturiranja u Njemačkoj. Međutim, ipak je zaustavljeno riskantnije 'nekonvencionalno' frakturiranje u škriljcima, glini i ležištima ugljena. No, ova zabrana je zapravo samo privremeni moratorij koji, iako bi trebao trajati do 2021. godine, može biti uskoro preokrenut. "Ako doista nova njemačka koalicijska vlada namjerava osnovati stručnu komisiju za hidrauličko frakturiranje, kao što tvrdi nekoliko saveznih ministara, onda je vjerojatno da će zagovornici fosilnih goriva i velike naftne tvrtke, poput Exxon Mobil, njemačkog najvećeg proizvođača, iskoristiti to kao trojanski konj za još jedno otvaranje vrata svim oblicima frakturiranja u Njemačkoj", objašnjavaju iz njemačke Zelene stranke. Iako je od šezdesetih u Njemačkoj bilo preko 350 konvencionalnih fraktura u ležišnim stijenama, koje su se podupirale sa 140 bušotina, proizvodnja je i dalje padala. Prema tome, počele su se koristiti nekonvencionalne metode za izvlačenje preostalih količina nafte ili prirodnog plina. Institut za geoznanosti i prirodne resurse u Njemačkoj procijenio je da potencijal za pridobivanje plina iz škriljca u Njemačkoj, korištenjem konvencionalnih i nekonvencionalnih metoda, iznosi oko 800 mlrd. m3. Uz to, dostupni su još 110 mlrd. m3 plina iz ležišnih stijena s niskom permeabilnosti. U skladu s time, Njemačka agencija za zaštitu okoliša procijenila da bi trebalo biti izbušeno najmanje 48.000 bušotina preko 9.300 km2 kako bi se 'oslobodile' procijenjene količine plina iz škriljca. Pridobivanje plina frakturiranjem povlači sa sobom i potrebu za velikom infrastrukturom i plinovodima, gdje će sigurno tijekom proizvodnje doći do propuštanja metana između 4% i 12%. U SAD-u se sumnja da su se zbog takvog propuštanja metana od 2002. godine za 30% povećale emisija širom zemlje, prema studiji Sveučilišta Harvard i na temelju satelitskih podatak NASA-e. Trenutačno, u Njemačkoj nema sustava za praćenje metana, a one statistike koje postoje, uglavnom se temelje na procjenama tvrtki. Nekonvencionalno frakturiranje u Njemačkoj je dobilo još jednu priliku novim zakonom kojim se odobrava do četiri ispitne bušotine, koje će nadzirati i i u konačnici procijeniti neovisna stručna komisija okupljena od strane Vlade Njemačke. Namjera je istražiti utjecaje na okoliš, osobito na podzemlje i hidrološki režim u Donjoj Saskoj. U njemačkom parlamentu, Julia Verlinden, zastupnica Zelene stranke, upozorila je da ako je Vlada spremna osnovati povjerenstvo, tada je već vjerojatno donesena odluka o ponovnom pokretanju nekonvencionalnog frakturiranja. Njezine izjave su posljedica javnog poziva Bernda Althusmanna, ministra gospodarstva u Donjoj Saskoj, za okončanje moratorija nakon izbora prošle jeseni kada se stvorila koalicija između njegove stranke CDU-a i SPD-a, umjesto prethodne CDU-a i Zelene stranke. Naime, Althusmann je izjavio da je zabrana ispitnih bušotina kod nekonvencionalnih ležišta legalno upitna, dok i dalje nastavlja zagovaranje da Donja Saska postane mjesto za pilot bušenje, objavio je Energy Transition.