Dunav, najduža rijeka Europske unije, i njegove najznačajnije pritoke Mura i Drava, izgubili su 80% svojih poplavnih i močvarnih područja zbog ljudskih intervencija u proteklih 150 godina, priopćeno je iz WWF-a. 
Izgradnjom brojnih hidroelektrana promijenjen je karakter rijeka, naročito u Austriji i Sloveniji, što je rezultiralo smanjenjem biološke raznolikosti i kvalitete vode te manjom sposobnošću prihvaćanja poplavnih valova što dovodi do češćih devastirajućih poplava. WWF Adria zajedno s brojnim partnerima iz državnih institucija i nevladinog sektora provodi više projekata, kako bi se poboljšalo stanje rijeka. Dio je financiran iz europskih fondova kao što su IPA, Interreg ili LIFE program, sve u cilju obnove degradiranih staništa i povezivanja odgovornih institucija i zaštićenih područja u području budućeg Prekograničnog rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“, poznatog i kao „Europska Amazona“, čime se postavljaju temelji modernog i održivog upravljanja rijekama u Hrvatskoj. „Područje Mure, Drave i Dunava, izuzetnih i netaknutih rijeka, s poplavnim šumama i rukavcima, nudi dom brojnim zaštićenim i ugroženim vrstama, kao što su vidra i dabar, orao štekavac, jesetra ili dunavski losos. Iako stranci već poznaju ovu regiju po iznimnoj prirodi, i mi bismo trebali više vrednovati našu prirodu i ozbiljnije shvatiti obvezu njezine zaštite. Tu nam uvelike mogu pomoći fondovi Europske unije, kojima možemo sufinancirati investicije u obnovu rijeka, uspostavu međusektorske suradnje i turističke promocije te tako osigurati održivo upravljanje rijekama za dobrobiti ljudi i vrsta koje o njima ovise“, ističe Petra Remeta, voditeljica slatkovodnog programa u WWF Adriji. WWF Adria zajedno s partnerima provodi dva EU projekta u području „Europske Amazone“. U projektu DRAVA LIFE zajedno s Hrvatskim vodama rade na obnovi staništa rijeke Drave, kako bi poboljšali njenu dinamiku i stvorili nova staništa za iznimno ugrožene vrste kao što su mala čigra i bregunica. Kroz projekt coop MDD, koji financira Dunavski Interreg program, stvaraju se temelji suradnje između zaštićenih područja u svih pet država, a stvorit će se mreža Škola uz rijeke, u kojima će lokalno stanovništvo i turisti moći saznati više o tom području i vrstama koje u njemu žive. “Zaštita 'Europske Amazone' jedan je od glavnih prioriteta WWF Adrije. Stoga pozdravljamo vijest o odluci Međunarodnog koordinacijskog vijeća UNESCO programa „Čovjek i biosfera“ da se Bačko Podunavlje u Srbiji upisuje na Svjetsku listu rezervata biosfere. Time smo dobili treći dio slagalice u stvaranju prekograničnog Rezervata Biosfere Mura-Drava-Dunav, koji će jednom kad se pridruže i dijelovi u Austriji i Sloveniji, postati najveće zaštićeno riječno područje u Europi“, dodala je Remeta.