Svjetski čelnici sastat će se sljedećeg tjedna u Parizu zbog dogovora oko globalnog klimatskog sporazuma koji bi trebao zadovoljiti zahtjeve znanosti i smanjiti emisije stakleničkih plinova kako bi globalno zatopljenje ostalo ispod 1,5 stupnja Celzijusevih. Kako se navodi u priopćenju WWF-a, znanstvenici se slažu da je to gornja granica za opstanak mnogih zajednica i ekosustava, osobito koraljnih grebena, arktičkog leda i pacifičkih otoka. Hitnost sklapanja ambicioznog dogovora naglasila je nedavna vijest da se je globalna temperatura povisila za 1 stupanj od predindustrijskih razina, potvrđujući predviđanja znanstvenika da će 2015. godina biti najtoplija godina u povijesti.
„Znanost nam govori da protiv klimatskih promjena moramo djelovati brzo i Pariz je naš trenutak. Trebamo snažan klimatski plan koji će smanjiti emisije ugljika, promicati obnovljive izvore energije, osigurati obećane financije i zaštititi ekosustave koji su najvažnija skladišta ugljika poput šuma i oceana. Samo jaka akcija u Parizu može zadovoljiti razmjere i vrijeme potrebno kako bi se izbjegle posljedice klimatskih promjena te osigurala sigurniju budućnosti za sve nas“, rekao je Marco Lambertini, direktor WWF International. „U utrci smo protiv vremena i nemilosrdnih klimatskih promjena. Svi znaju da moramo postići sporazum. Na njima je da pretvore teška pitanja u konkretne odluke koje odgovaraju zahtjevima znanosti i koje su poštene prema svima. Vrlo je važno što ćemo učiniti prije 2020. godine – osobito u rastu obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, te osiguravanja financija i tehnologije – ukoliko želimo zadržati globalno zatopljenje ispod 1,5 stupnja“, dodala je Samantha Smith, voditeljica globalne inicijative za klimu i energiju u WWF-u. Novi klimatski sporazum temeljen na pregovorima u Parizu treba biti pošten, ambiciozan i transformacijski, temeljen na znanosti i pravičnosti. Vlade moraju djelovati kako bi se osiguralo da emisije postignu vrhunac prije 2020. godine, osiguraju 100 milijardi američkih dolara godišnje u klimatskim financijama do 2020. godine, te smanje emisije kroz konkretne akcije vlada, gradova, privatnog sektora i pojedinih građana. Sastanak u Parizu je važna prilika za zaštitu ugroženih ljudi i prirodnih sustava koji su nerazmjerno pogođeni klimatskim promjenama. Da bi bio djelotvoran, klimatski dogovor treba sadržavati globalni cilj za adaptaciju i pružiti snažna rješenja za rješavanje gubitaka i štete nastale zbog klimatskih promjena. „Politički čelnici predstavljaju obične ljude diljem svijeta koji se suočavaju s razornim učincima klimatskih promjena i zato moraju biti hrabri i odlučni u stvaranju sigurnijeg puta za ljude i planetu“, zaključila je Smith.