Svjetska meteorološka organizacija je potvrdila kako je na globalnom nivou 2019. bila druga najtoplija godina u povijesti mjerenja, samo 0,04 Celzija "hladnija" nakon 2016. Srednja globalna temperatura bila je viša za 1,1 °C od prosječne iz predindustrijskog razdoblja, od 1850. do 1900. godine. Posljednjih šest godina smatra se najtoplijima od 1880., a 2019. je osobito zanimljiva jer se dogodila u vrijeme najslabijeg solarnog ciklusa u više od stotinu godina i tijekom slabe El Nino oscilacije. Rekordni temperaturni ciklusi uobičajeno se događaju kad je El Nino jak a solarni ciklus blizu maksimuma. To je još jedan dokaz o jačini štetnog ljudskog utjecaja na klimu, u što mnogi nažalost i dalje sumnjaju, objavio je Scientific American.

Topla Europa

Osim što je bila iznimno topla, 2019. će se pamtiti i po smanjivanju obujma ledenjaka, rekordnom rastu razine mora te rastu temperature i kiselosti oceana, kao i po ekstremnim vremenskim prilikama, navodi WMO. Ako se gledaju kontinenti, za Europu i Južnu Ameriku je ovo bila druga najtoprija godina, Australiju i Oceaniju najtoplija otkada je mjerenja, za Aziju i Afriku treća najtoplija dok je za Sjevernu Ameriku tek 14. najtoplija godina otkad je mjerenja, ali zato 34. najtoplija zaredom. 
 
Pritom je zanimljivo spomenuti kako je rekordno visoka srednja globalna temperatura zraka i u posljednjem petogodišnjem razdoblju, i u desetogodišnjem. Štoviše, od osamdesetih godina prošloga stoljeća svako je desetljeće toplije od prethodnoga, a prema klimatološkim je projekcijama vjerojatan nastavak tog rastućeg trenda zbog rekordnih koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi.