Grad Beč okrunjen je titulom Europski grad drveća (European City of the Trees – ECOT) za 2021. godinu. Ovom se nagradom odlikuje izuzetna predanost austrijske prijestolnice urbanom ekosustavu. Brojnim istraživanjima i inovativnim mjerama Beč pridonosi boljoj prilagodbi ekosustava klimatskim promjenama

Europsko vijeće za arborikulturu (European Arboricultural Council – EAC) od 2007. dodjeljuje ovu nagradu gradovima koji posvećuju posebnu pozornost svojim stablima. 

"Beč stoji uz bok najmlađim dobitnicima nagrade ECOT kao što su Apeldoorn za 2018. i Moskva za 2019. godinu. I ondje odlučujuću ulogu igraju stabla otporna na klimatske promjene i voda. Velika posvećenost Beča stablima može poslužiti kao primjer na koji se mogu ugledati drugi europski gradovi", objašnjava voditelj radne skupine EAC-a za nagradu ECOT Jan Goevert

Dodjela nagrada održana je 22. listopada u sklopu godišnjeg sastanka EAC-a u Beču. Osim već navedenih gradova među dosadašnjim dobitnicima nalaze se i Valencia, Prag, Amsterdam, Krakov i Frankfurt, izvijestio je Inozemni ured Grada Beča. 


Dovoljne količine vode 

Bečko poduzeće za održavanje gradskih vrtova (MA 42) veliku pozornost posvećuje 'zelenim plućima' grada. Osim što se brine o približno 500 tisuća stabala, zaduženo je i za planiranje, gradnju i održavanje tisuću gradskih parkova. 

Bečki stručnjaci osmišljavaju inovativna rješenja kako bi gradsko drveće učinili otpornijim na klimatske promjene, čime se poboljšava i kvaliteta života u gradu. Pritom važnu ulogu igra sustav navodnjavanja koji stvara najbolje uvjete za zdrava i vitalna stabla. 

Drveću je potreban odgovarajući prostor za širenje korijenja u tlu s porama u kojima se zadržavaju zrak i voda, što u gradovima često nedostaje. Kod principa tzv. grada-spužve ispod popločane površine postavlja se sloj šljunka i sitnijih čestica te se stvara više prostora za širenje stabala u tlu. Umjesto u kanalizaciju, oborinske vode usmjeravaju se u taj sloj koji ih poput spužve upija i zadržava, što stablima i tijekom vrućih ljetnih dana omogućuje opskrbu dovoljnom količinom vode. 

Ovakav princip sa sobom nosi brojne prednosti. Tako se, između ostaloga, na održiv način razvijaju zdrava i otporna stabla koja pozitivno utječu na gradsku mikroklimu, apsorbiraju ugljikov dioksid, svojim velikim krošnjama pružaju hlad, a kao staništa biljnih i životinjskih vrsta potiču i bioraznolikost.

 

Vibracije i zbijanje tla

Kako je navelo stručno povjerenstvo nagrade, Beč je ove godine odlikovan ponajprije zahvaljujući dobrom upravljanju stablima, što uključuje i posebne mjere koje provodi poduzeće MA 42. 

Zanimljiva je činjenica da su djelatnici ovog poduzeća u suradnji s različitim stručnjacima razvili i patentirali poseban supstrat koji se sastoji od mineralnih i organskih tvari, a MA 42 ga i samostalno proizvodi. Koristi se prilikom sadnje stabala te pospješuje sposobnost skladištenja vode i prozračnost tla. 

Sa skupinom stručnjaka izrađen je i popis vrsta drveća koje dobro podnose vibracije, zbijanje tla, visoke temperature i ostale čimbenike karakteristične za urbane sredine. 

Asortiman drveća u Beču kontinuirano se evaluira i prilagođava, a trenutačno obuhvaća oko 30 različitih vrsta. Na ulicama austrijske metropole najčešće se mogu naći javor, lipa, kesten, jasen, platana i košćela.

 

Katastar stabala 

Godišnje se u Beču posadi oko 4.500 stabala, a na području grada nalazi se i približno tisuću automatskih sustava za navodnjavanje. 

Mlada stabla koja nemaju ovakav automatski sustav zalijevaju se ručno najmanje jednom tjedno, a tijekom velikih vrućina i dva puta tijekom prve tri godine. Osim toga, na debla mladih stabala pričvršćuju se posebne vreće za navodnjavanje zahvaljujući kojima voda polako teče do korijena stabla te se ravnomjerno raspoređuje. 

Gotovo 150 djelatnika poduzeća MA 42 svakodnevno opskrbi gradska stabla s približno 300 tisuća vode. Austrijska prijestolnica također ima katastar stabala koji sadrži informacije kao što su vrsta i visina stabla, obujam debla i promjer krošnje, a u pojedinim slučajevima poznata je i godina sadnje.