Jesu li politike okrenute borbi protiv klimatskih promjena dobre za gospodarstvo? Većina Hrvata bi se složila jer 54 posto njih navodi da će zelena tranzicija dovesti do gospodarskog rasta. To je, prema rezultatima iz posljednjeg dijela ankete o klimi za razdoblje 2021.–2022., a koje je danas objavila Europska investicijska banka (EIB), u skladu s prosjekom EU-a od 56 posto. 

Zatim, podaci iz te ankete otkrivaju kako 60 posto hrvatskih ispitanika smatra i da će se kvaliteta njihova života poboljšati zahvaljujući većim svakodnevnim pogodnostima te pozitivnim učincima na kvalitetu prehrane ili zdravlje. 

Međutim, kad ih se pita kako će politike prevladavanja klimatske krize utjecati na tržište rada, mišljenje Hrvata je podijeljeno: 49 posto ih smatra da će to imati neto pozitivan učinak na stopu zaposlenosti u Hrvatskoj jer će se otvoriti više radnih mjesta nego što će ih se ukinuti, dok ih 51 posto misli suprotno. Istodobno, dvije trećine (66 posto) ih očekuje da će im se provedbom zelene tranzicije kupovna moć smanjiti, javlja EIB.

 

Selidba zbog klime 

Prema hrvatskim ispitanicima, izazovi povezani s klimatskim promjenama trajne su naravi. Dok ih četvrtina (28 posto) smatra da će klimatska kriza do 2050. biti pod kontrolom, 69 posto ih misli da će sredinom stoljeća i dalje predstavljati ozbiljan problem. 

Građani u klimatskim promjenama vide i prijetnju svojem mjestu prebivališta. 

Kad ih se pita za dugoročne posljedice klimatske krize, petina Hrvata (19 posto) očekuje da će se zbog klimatskih promjena morati preseliti u neku drugu regiju ili zemlju. Zabrinutost je tu kudikamo veća među građanima u dobi od 20 do 29 godina, pri čemu ih 46 posto navodi da ih brine to što će se zbog klimatskih problema možda morati preseliti. 

Naposljetku, mnogi mladi Hrvati sumnjaju u održivost svojih radnih mjesta: gotovo trećina ispitanika u dobi od 20 do 29 godina (29 posto) strahuje da bi mogla ostati bez posla jer on više neće biti spojiv s borbom protiv klimatskih promjena (13 postotnih bodova iznad nacionalnog prosjeka od 16 posto).

 

Odustajanje od automobila 

Građani Hrvatske su svjesni promjena u ponašanju koje je potrebno uvesti radi borbe protiv klimatskih promjena. Prema njihovu mišljenju, promjene koje će građani morati uvesti u svoj način života radi smanjenja emisija ugljika u idućih će 20 godina uzeti znatnog maha. 

Gotovo trećina ispitanika (29 posto) smatra da će za 20 godina većina ljudi odustati od posjedovanja automobila, a 71 posto ih smatra da će većina ljudi raditi na daljinu kako bi pridonijeli borbi protiv klimatskih promjena. Konačno, 56 posto ih misli da će većina ljudi prijeći na prehranu s većim udjelom namirnica biljnog podrijetla, a 51 posto ih predviđa da će postojati kvota energije dodijeljena svakom građanu. 

Ukupno gledano, mišljenje Europljana podijeljeno je kad ih se pita hoće li zelena tranzicija dovesti do gospodarskog rasta. Da će biti tako smatra više od pola ispitanika (56 posto), što je u skladu s razmišljanjem Amerikanca i Britanaca (57 posto), dok su Kinezi tu optimističniji (67 posto). Međutim, većina Europljana (61 posto) sigurna je da će se kvaliteta njihova života poboljšati zahvaljujući pozitivnom učinku na kvalitetu prehrane ili zdravlje. Europljani su tu pesimističniji od Kineza (77 posto), Amerikanaca (65 posto), pa i Britanaca (63 posto).

 

Svjetlija budućnost 

"Hrvati u zelenoj tranziciji vide očite mogućnosti za poboljšanje kvalitete njihova života i gospodarski rast. Ali jednako tako zabrinuti su zbog mogućeg negativnog utjecaja na tržište rada te u predstojećim godinama očekuju znatne prilagodbe u načinu života. EIB je klimatska banka EU-a, tako da smo dužni saslušati te brige i surađivati s tvorcima politika i partnerima iz gospodarstva kako bi se za njih pronašla konkretna rješenja. Pritom možemo poslužiti kao zamašnjak tranzicije prema zelenijoj i svjetlijoj budućnosti u kojoj nitko neće biti zapostavljen", izjavila je potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska

Inače, Europska investicijska banka krenula je s četvrtim izdanjem svoje ankete o klimi, koja predstavlja iscrpno istraživanje o tome kako ljudi razmišljaju o klimatskim promjenama. Četvrto izdanje EIB-ove ankete o klimi provodi se u suradnji s tvrtkom za istraživanje tržišta BVA, a zamišljeno je kao podloga za širu raspravu o stavovima i očekivanjima u pogledu djelovanja u području klime. 

Više od 30 tisuća ispitanika sudjelovalo je u anketi provedenoj između 26. kolovoza i 22. rujna 2021., pri čemu je za svaku od 30 zemalja obuhvaćenih anketom odabran reprezentativni uzorak.