Svjetske populacije sisavaca, ptica, vodozemaca, gmazova i riba u prosjeku su smanjene za dvije trećine u manje od pola stoljeća, otkriva upravo objavljeni Izvještaj o stanju planeta 2020. svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF. To je velikim dijelom rezultat uništavanja okoliša koje doprinosi i pojavi zoonotskih bolesti poput pandemije COVID-19. Glavni uzrok dramatičnog smanjenja populacija gubitak je i degradacija staništa, uključujući i sječu šuma, a sve zbog načina proizvodnje hrane. Jednostavno, svijet je postao jako napučeno mjesto.

Slatkovodna biološka raznolikost nestaje brže nego u bilo kojem drugom ekosustavu. Od 1900. godine nestalo je više od 70 posto svjetskih vlažnih staništa, a od 1970. populacije slatkovodnih vrsta smanjile su se za 84 posto, više nego one koje žive u šumama ili oceanima. 

Svjetske rijeke pretrpane su postojećom i planiranom infrastrukturom, potrošnja vode raste iz godine u godinu, slatkovodna ribolovna područja prelovljena su, a životi milijuna ljudi postaju sve nesigurniji. 

Šljunčarenje u Dravi

Slično je i u našoj regiji. "Za razliku od većine EU zemalja, Hrvatska se još uvijek može pohvaliti nevjerojatnom prirodom, netaknutim rijekama i bogatom biološkom raznolikosti. No, teme zaštite prirode i okoliša zauzimaju sporedno mjesto. Zakoni se mijenjaju kako bi pogodovali privatnim interesima, pa je tako primjerice dopušteno šljunčarenje iz rijeka za potrebe navigacije i obrane od poplava bez obveze ishođenja okolišnih dozvola, neovisno o opravdanosti i lokaciji. Konkretno, dozvoljeno je iskapanje sedimenta iz Drave, rijeke koja je dio UNESCO-ovog rezervata biosfere ‘Mura-Drava-Dunav’, regionalni park i dio ekološke mreže Natura 2000, što je bez procjene utjecaja na okoliš nedopustivo. To je samo jedan u nizu slučajeva gdje se dopušta iskorištavanje prirodnih resursa bez razmišljanja o opravdanosti tih radnji, utjecaju na prirodu i dugoročnim posljedicama po cijelo društvo", zabrinuta je Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije. 

Iako se maćehinski odnosimo prema prirodi, još uvijek imamo vremena djelovati. Usvajanjem Europskog zelenog plana, usmjeravanjem na održivo gospodarstvo i rješenja temeljena na prirodi, koja su okosnica zelenog oporavka nakon krize izazvane pandemijom koronavirusa, poticanjem širenja mreže zaštićenih područja, pogotovo onih u moru i rijekama, i smanjenjem potrošnje prirodnih resursa možemo izgraditi budućnost za prirodu i ljude, poručuju iz WWF-a.