Reuters javlja da se europski lideri spremaju označiti listopad kao krajnji rok u kojem će biti donesena odluka o novim klimatskim i energetskim ciljevima do 2030. godine. U siječnju je Europska komisija objavila obvezujući cilj o smanjenju emisija stakleničkih plinova za 40% u odnosu na razinu iz 1990. Oko tog pitanja i dalje vlada nesuglasje EU članica, jer istočnoeuropske zemlje predvođene Poljskom dosta ovise o ugljenu i teško će dosegnuti propisane ciljeve. Predstavnici teške industrije pak upozoravaju da će Europa opet izgubiti na kompetitivnosti, ako samoj sebi opet unilateralno nametne visoke ciljeve smanjenja CO2 koje svijet neće slijediti. 
Ovotjedni EU summit trebao bi dati zadaću Europskoj komisiji da preispita kako će se takva politika odraziti na svaku specifičnu članicu EU, te kako odrediti politike kako bi uloženi napor u ostvarenju klimatskih ciljeva bio pravedan. Znanstvenici iz njemačkog Potsdam Instituta za proučavanje klimatskih promjena kažu EU treba preuzeti vodeću ulogu podržavajući ciljeve do 2030. za male dodatne troškove, s obzirom na to da će već donesene politike dovesti do pada emisija od 30%. "Oni koji rano počinju s dekarbonizacijom radit će to po manjoj cijeni od onih koji u taj proces ulaze kasnije", stoji u studiji koju je taj institut napravio u suradnji sa 16 drugih instituta. Zemlje koje će se na ovakav način obvezati smanjiti emisije u globalnim emisijama sudjeluju s manje od 15%, dok ostatak zemalja pred sebe stavlja tek neobvezujuće ciljeve.