Europska komisija je predstavila prijedlog kojim bi se politička obveza EU-a o klimatskoj neutralnosti do 2050. ugradila u zakonodavstvo kako bi se zaštitili planet i građani. U europskom propisu o klimi određuje se cilj za 2050. te se utvrđuje smjer za sve politike EU-a, a javnim tijelima, tvrtkama i građanima osigurava se predvidljivost. 

"Danas radimo na tome da do 2050. postanemo prvi klimatski neutralan kontinent. Propis o klimi je pravni oblik naše političke obveze, kojim ćemo krenuti na put koji će nas nedvojbeno odvesti prema održivijoj budućnosti. On je srž europskog zelenog plana. Europskoj industriji i ulagačima nudi predvidljivost i transparentnost te usmjerava našu strategiju zelenog rasta i jamči postupnu i pravednu tranziciju", izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen


Revizija političkih instrumenata 

"Danas prelazimo s riječi na djela kako bismo europskim građanima pokazali da ozbiljno želimo ostvariti nultu stopu emisija stakleničkih plinova do 2050. Europski propis o klimi je, osim toga, i poruka našim međunarodnim partnerima da je ovo godina u kojoj moramo zajedno raditi na ostvarenju globalnog cilja kako bismo postigli zajedničke ciljeve iz Pariškog sporazuma. Propisom o klimi osigurat ćemo usredotočenost, disciplinu, kretanje prema cilju i odgovornost", dodao je izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan Frans Timmermans

U propisu o klimi razmatra se i kako će se ostvariti cilj za 2050. Tako će Komisija na temelju sveobuhvatne procjene učinka predložiti novi cilj EU-a za 2030. kad je riječ o smanjenju emisija stakleničkih plinova. Nakon dovršetka procjene učinka, donijet će se izmjene propisa o klimi. 

Zatim, EK će do lipnja 2021. preispitati i prema potrebi predložiti reviziju svih relevantnih instrumenata politike kako bi se ostvarili ciljevi u vezi s dodatnim smanjenjem emisija za 2030. te će, među ostalim, do rujna 2023. te potom svakih pet godina procijeniti usklađenost mjera EU-a i nacionalnih mjera s ciljem klimatske neutralnosti i smjerom za razdoblje od 2030. do 2050. 

Države članice također će morati razviti i provesti strategije prilagodbe radi jačanja otpornosti i smanjivanja osjetljivosti na učinke klimatskih promjena, priopćila je EK. 


Lokalne aktivnosti 

Osim što postoje nacionalne politike i propisi, i svi sektori društva i gospodarstva moraju se angažirati oko tranzicije na klimatski neutralnu Europsku uniju. Komisija je stoga pokrenula i javno savjetovanje o novom europskom sporazumu o klimi. 

To je opća inicijativa kojom se građanima i dionicima daje glas i uloga u oblikovanju novih klimatskih mjera, razmjeni informacija, pokretanju lokalnih aktivnosti i predstavljanju rješenja koja se mogu primijeniti i drugdje. 

Javno savjetovanje trajat će 12 tjedana. Mišljenja će pridonijeti sadržaju sporazuma o klimi, koji će biti predstavljen prije Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama koja se treba održati u studenome 2020. u Glasgowu (COP26).