Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je u četvrtak navečer, nakon završetka summita EU-a, da privatizacija vode ne dolazi u obzir. Govoreći o potrebi da EU zaključi kontroverzni sporazum o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Državama (TTIP), Juncker je rekao da se u tim pregovorima neće dirati u opće interese. "Voda neće biti privatizirana. O tome se u pregovorima neće razgovarati", rekao je Juncker. Čelnici 28 zemalja članica EU-a apeliraju da se ulože maksimalni napori kako bi se pregovori sa SAD-om o sporazumu o slobodnoj trgovini dovrše do kraja sljedeće godine. Naime, javnost je doznala da TTIP, o kojem se pregovara u velikoj tajnosti, stavlja velik pritisak na nastavak privatizacije prirodnih monopola, poput vodoopskrbe. Privatizacija vode u svijetu došla je na zao glas. Bolivija je prodala Bechtelu vodoopskrbu, nakon čega je došlo do velikog podizanja cijena i općenarodnog ustanka koji je srušio vladu i doveo do prekida ugovora s Bechtelom. Privatizacija povećava račune građanima, pokazalo je novo istraživanje britanskog Corporate Watcha, koje je pokazalo da bi britanska kućanstva uštedjela 250 funti godišnje na računima za struju, plin, vodu i željezničke karte da su te usluge javno financirane. Te privatizirane kompanije isplaćuju svojim dioničarima i ulagačima na ime dividende i kamate 12 milijardi funti godišnje. Između 2007. i 2013. računi za plin i struju porasli su 41%, cijena vode nakon privatizacije povećana je 50%, a željezničke karte 23% su skuplje. Istraživanja javnog mijenja pokazuju da bi većina Britanaca podržala da se te vrste usluga vrate pod kapu države.