Europski planovi za 40-postotnim smanjenjem emisija stakleničkih plinova do 2030. vode prema padu BDP-a između 0,1% i 0,45% prema postojećim trendovima, koji, čini se, nisu do kraja sagledali gospodarski utjecaj ekoloških nameta. Prema procjeni IPCC-a globalna dekarbonizacija smanjila bi globalni ekonomski rast za tek 0,06% do 2030., no europska procjena utjecaja spominje ipak znatno veći pad BDP-a, od 0,1 do 0,45%, ovisno o pristupu koji će se zauzeti prema naplati CO2 u sektorima koji nisu obveznici kupovina ETS dozvola. Prema toj procjeni industrija bi trebala plaćati 40 eura po toni ispuštenog ugljičnog dioksida, a taj bi iznos do 2050. trebao narasti na čak 265 eura po toni. Procjena utjecaja mjera za smanjenje CO2 već se našla na udaru kritika energetski učinkovitih industrija, koje kažu da diskriminira mjere energetske učinkovitosti lažno ih prikazujući manje isplativima od ETS sustava kupovine emisijskih kvota, piše Euractiv